Nepravda

---

Citati

• Arturo Graf
  • "Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču."

• Baltazar Bogišić
  • "Najveća je nepravda kad ko od zla djela svog još i korist kakvu ima." (Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru, čl. 1028.)

• Biblija
  • Teško onima koji postavljaju zakone nepravedne i koji pišu nepravdu, / Da odbiju od suda uboge, i da otimaju pravicu siromasima naroda mog, da bi im plen bile udovice i sirote grabež." (Isaija, 10:1-2)

• Blaise Pascal
  • "Nepravda. - Opasno je reći narodu da zakoni nisu pravedni, jer on im se pokorava samo zato što misli da su pravedni. Zbog toga mu u isto vrijeme treba reći da im se mora pokoravati zato što su zakoni, kao što se mora pokoravati nadređenima, ne zato što su pravedni već što su nadređeni. Na taj način, svaka pobuna se spriječava ako se to uspije dati do znanja, i šta je prava odrednica pravde." (Misli)

• Branislav Nušić
  • "Pravda je često puta teža ljudima od nepravde."

• Carl Schurz
  • "Kada je pravda, da ostane pravda; kada je nepravda da se napravi Pravda."

• Ciceron
  • "(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (Zakoni, v-vi)
  • "Najveće pravo, najveća nepravda." (Summum ius, summa iniuria)

• Epikur
  • "Za sva živa bića koja nisu mogla sklopiti ugovore o tome da jedni drugima ne nanose štetu ništa nije ni pravedno ni nepravedno. A isto vrijedi i za narode koji nisu mogli ili nisu htjeli sklopiti ugovore da jedni drugima ne nanose štetu." (Maksime, XXXVII)
  • "Nepravda nije po sebi zlo, nego to postaje kada se čovjek boji sluteći da neće ostati neprimijećen izvršiteljima kazne, koji su postavljeni da paze na takve stvari." (Ibid., XXXIV)

• François de La Rochefoucauld
  • "Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu."

• Friedrich von Schiller
  • "Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati."

• Ivan Mažuranić
  • "Ko je nepravedan u kući svojoj, prirodno je, da mu se izvan kuće ne vjeruje ništa."

• Iris Marion Young
  • "Tvrdim da koncept raspodjele treba biti ograničen na materijalna dobra, i da drugi važni aspekti pravde uključuju procedure odlučivanja, društvenu podjelu rada, i kulturu. Ugnjetavanje i dominacija, tvrdim, trebaju biti temeljni termini za konceptualizaciju nepravde." (Pravda i politike razlike)

• Jacob Weinrib
  • "Nepravda se sastoji u kršenju regulativnog principa javnog prava. Pravo ili pravni uslovi su nepravedni u opsegu u kojem ne uspijevaju u pomirenju autoriteta prava sa vertikalnom nezavisnošću svake osobe koja je njime obavezana. Javni autoritet se vrši nepravedno u opsegu u kojem nameće (ili ne uspijeva da ublaži) proizvoljna ograničenaj na slobodu osoba koje su obavezane pravom [...] Iako su takvi zakoni proizvoljni, oni su ipak valjani i zahtijevaju pokoravanje [...] [O]osobe moraju vršiti međusobnu interakciju u uslovima pravnoj prava čije postojanje je nekompatibilno sa pravom da se izuzmemo od valjanih zakona koje smatramo nepravednim. Suprotno tome, barbarizam se sastoji u kršenju konstitutivnog principa javnog prava. Barbarizam jeste patologija određene norme ili općenog uslova koji čini horizontalnu nezavisnost nesigurnom podvrgavajući nezavisnost jedne ili više osoba proizvoljnoj moći drugih. Nacistička Njemačka je paradigmatski primjer barbarskog režima. Iz tačke gledišta normativne strukture javnog prava, problem nacizma nije bio taj da je ograničavao slobodu osoba pod pravom na proizvoljnim osnovama koje sama sloboda nije zahtijevala, već što je težio da negira slobodu određenih osoba u njihovim interakcijama sa drugima. Nacistička vlast je zamislila članove progonjenih grupa kao da posjeduju čudnu formu pravne osobnosti u kojoj oni mogu činiti zločine, ali prema kojima se ne mogu činiti zločini." (Authority, Justice, and Public Law: A Unified Theory)

• Jack Balkin
  • "Mi se rijetko, ako ikada, suočavamo sa sistemom u kojem se svi slažu da su ozbiljne neprave ozbiljne i nepravedne. Prije, ne bitno koliko su značajna zla društvenog života, razni ljudi - uključujući često dosta moćne ljude - uvijek imaju razloge da brane te aspekte društvenog života, da tvrde da oni nisu toliko nepravedni ili ozbiljni, da su stanovišta da bi pokušaji njihovog ispravljanja izazvali još veće štete, i tako dalje. Nepravda se ne pojavljuje očita pred nama; uvijek je obućena u racionalizacije i odbrane, zaodjenuta u kontroverze i neslaganja. Zbog toga je toliko teško doći do dogovora o tome šta je pravedno i nepravedno." (The Distribution of Political Faith)

• Jeffrey Goldsworthy
  • "Pravni filozofi se slažu da su nekim okolnostima sudije moralno opravdane u laganju o pravu. To je standardni odgovor pravnih pozitivista na kritike prirodnog prava. Kada pravnici prirodnog prava optuže pravne pozitiviste da zahtijevaju od sudija da primjenjuju zle zakone, pozitivisti odgovaraju da sudijina pravna obaveza da primjenjuje pravo može biti prevagnuta moralnom obavezom da to ne čini. Sudije ne trebaju voljno biti u tajnom sporazumu sa ekstremnom nepravdom, čak i ako moraju lagati da je izbjegnu. U literaturi se obično raspravlja o tri načina na koje pozitivistički sudija može zaobići ovo (bez da prođe kroz damaščansko preobraćenje na neku vrstu prirodno pravne teorije): (1) iskreni prkos, koji bi mogao voditi sankcijama, uključujući razriješenje sudije i/ili kažnjavanje; (2) ostavku; i (3) skriveni neposluh prikriven prividnim i neiskrenim pravnim racionalizacijama. / Ukoliko prve dvije opcije odvedu sudiju koji se protivi da napusti službu, i da bude zamijenjen onim koji je lojalniji, onda nepravda neće biti izbjegnuta ili ispravljena. Druga opcija, otkaz, otvorena je kritikama da je bijeg: sudija ostaje čistih ruku, ali žrtva i dalje trpi nepravdu. To nas ostavlja s trećom opcijom, izgovaranje - ili, kako je to oslovio naslov nedavne američke polemike o fenomenu: "Da bi učinili veliko dobro, učinite malo lošeg"." (The Limits of Judicial Fidelity to Law)

• John Rawls
  • "Pravda je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je istina prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Svaka osoba posjeduje nepovredivost zasnovanu na pravdi koju čak ni društvo blagostanja ne može da prenebregne. Iz ovog razloga pravda poriče da se gubitak slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi. Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se riješenim; prava obezbjeđena pravdom nisu predmet političkog pogađanja niti račun društvenih interesa. Jedina stvar koja nam dopušta da pristanemo na pogrešnu teoriju jeste nedostatak bolje; analogno, nepravda se može tolerisati samo kada je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda. Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (Teorija pravde)
  • "Postoje dva načina na koji mogu nastati nepravde: trenutna uređenja mogu, u različitim stepenima, odstupiti od javno prihvaćenih standarda, koji su sa svoje strane više ili manje pravedni; ili, ova uređenja mogu biti u skladu sa gledištem dominantne klase, ali je shvatanje po sebi nerazumno i u mnogim slučajevima očito nepravedno." (Ibid.)
  • "[M]i podvrgavamo svoje ponašanje demokratskoj vlasti samo u mjeri koja je nužna da se jednako učestvuje u neminovnim nesavršenostima ustavnog sistema. Prihvatanje ovih teškoća znači prosto shvatanje i volju da se radi unutar granica koje nameću okolnosti ljudskog života. S ovim u vidu, mi imamo prirodnu dužnost uljudnosti da se ne pozivamo na nedostatke društvenih uređenja kao na gotov izgovor da ih ne poštujemo, niti smijemo da iskorištavamo neminovne šupljine u pravilima da bismo unaprijedili sopstvene interese. Dužnost uljudnosti nameće dužno prihvatanje nedostataka ustanova i izvjesno uzdržavanje od njihove zloupotrebe. Bez nekog prihvatanja ove dužnosti uzajamno pouzdanje i povjerenje vjerovatno će pući. Stoga barem u stanju bliskom pravednom, obično postoji dužnost (za neke također i obaveza) da se poštuju nepravedni zakoni, pod uslovom da ne pređu izvjesne granice nepravde. Ovaj zaključak nije mnogo snažniji od onoga koji utvrđuje našu dužnost da poštujemo pravedne zakone." (Ibid.)

• Johann Heinrich Pestalozzi
  • "Zabluda i nepravda kraljeva sahranjuju se zajedno sa njima, ali nepravda zakonodavaca traje iz naraštaja u naraštaj."

• John Randolph Lucas
  • "Mi smo gnjevni kada smo povrijeđeni, ali indignirani kada se s nama postupa nepravedno. Mi možemo biti gnjevni prema neprijateljima ili suparnicima, ali jedva indignirani. Indignacija, što je konceptualno prikladna reakcija na nepravdu, izražava, kao što njena etimologija pokazuje, smisao da nismo smatrati vrijednim obzira. Nepravda naznačava odsustvo poštovanja, i manifestira manjak obzira." (O pravdi)

• Joseph Carens
  • "Smatram da je način na koji je svijet danas organiziran fundamentalno nepravedan. On je u bitnim aspektima poput feudalizma. U svijetu relativno zatvorenih granica poput naših, građanstvo je urođeni status i izvor privilegija. Biti rođen kao građanin bogate zemlje u Sjevernoj Americi ili Evropi je u mnogome poput biti rođen u plemstvo u Srednjem vijeku. To uveliko povećava životne šanse osobe (čak i ako postoje manji ili veći plemići). I biti rođen kao građanin siromašne zemlje u Aziji ili Africi je u mnogome poput biti rođen u seljaštvo u Srednjem vijeku. To uveliko ograničava životne šanse (čak i ako ima nekih bogatih seljaka i što neki imaju pristup plemstvu). Ove mogućnosti i nedostaci su intimno povezani sa ograničenjima kretanja koja su karakteristična za savremeni državni sistem, iako je najdublji problem velika nejednakost između država koja toliko ljudi tjera na pokret. Ovo nije prirodni poredak stvari. To je skup društvenih aranžmana koje su ljudska bića izgradila i koja oni održavaju." (When Immigrants Lose Their Human Rights)

• Kur'an
  • "I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način, ali ne i sa o­nima među njima koji su nepravedni - i recite: "Mi vjerujemo u o­no što se objavljuje nama, a naš Bog i vaš Bog jeste - jedan, i mi se Njemu pokoravamo." (Al-Ankabut, 46.)
  • "Allah neće nikome ni trunku nepravde učiniti. Dobro djelo On će umnogostručiti i još od Sebe nagradu veliku dati." (An-Nisa, 40.)
  • "Allah oslobađa od grijeha onoga koga On hoće, i nikome se neće, ni koliko trun jedan, nepravda učiniti." (An-Nisa, 49.)
  • "A onaj ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, - ući će u Džennet i neće mu se učiniti ni koliko trun jedan nepravda." (An-Nisa, 124.)
  • ""O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (Al-Ma'ide, 8.)
  • "I Mi rekosmo: "O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete!" (Al-Baquara", 35)
  • "A nevjernici sami sebi čine nepravdu." (Al-Baquara, 254)

• Marko Aurelije
  • "Ko griješi, taj griješi na svoju štetu, a onaj koji je nepravedan taj je prema samome sebi nepravedan jer pokazuje da je zao."

• Martin Luther King, Jr.
  • "Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi svugdje."

• Nancy Fraser
  • "[P]ostoje dva široko shvaćena, analitički različita shvatanja nepravde. Prvo je socioekonomska nepravda, koja je ukorijenjena u političko-ekonomskoj strukturi društva. Primjeri uključuju eksploataciju (tako što su plodovi nečijeg rada prisvojeni za korist drugih); ekonomsku marginalizaciju (biti ograničen na nepoželjni ili loše plaćen posao ili uopće biti onemogućen u pristupu radu koji donosi dobit), i siromaštvo (biti onemogućen u uživanju adekvatnih materijalnih uslova života). Drugo razumijevanje nepravde je kulturalno ili simboličko. Ovdje je nepravda ukorijenjena u društvenim obrascima predstavljanja, tumačenja i komunikacije. Primjeri uključuju kulturalnu dominaciju (biti subjekt obrazaca tumačenja i komunikacije koji su povezani sa drugom kulturom i strani su i/ili nasilni prema sopstvenoj); nepriznavanje (biti učinjen nevidljivim sredstvima autoritativne reprezentacijske, komunikacijske, i interpretativne prakse nečije kulture); i nepoštovanje (biti redovno ponižavan i obezvrijeđen u stereotipnim javno-kulturalnim predstavljanjima i/ili u svakodnevnim životnim interakcijama) [...] Naravno, razlikovanje između ekonomske nepravde i kulturalne nepravde je analitičko. U praksi, one su isprepletene [...] Mjere za ekonomsku nepravdu je političko-ekonomsko restruktuiranje neke vrste. To može uključivati preraspodjelu dobiti, reorganizaciju podjele rada, podvrgavanje investicija demokratskom odlučivanju, ili transformacija drugih temeljnih ekonomskih struktura. Iako se ove različite mjere međusobno značajno razlikuju, ja ću u nastavku upućivati na njihovu čitavu grupu generičkim pojmom "preraspodjele". Mjere za kulturalnu nepravdu, nasuprot tome, jeste neka vrsta kulturalne ili simboličke promjene. To može uključivati poboljšano vrednovanje omalovažavanih identiteta i kulturalnih produkata ponižavanih grupa. To može također uključivati priznavanje i pozitivno valoriziranje kulturalne različitosti. Još radikalnije, to može uključivati sveobuhvatnu transformaciju društvenih obrazaca predstavljanja, tumačenja i komunikacije na način koji će promijeniti svačiji smisao o sebi. Iako se ove mjere značajno razlikuju međusobno, ja ću u nastavku upućivati na čitavu grupu generičkim pojmom "priznanja"." (Justice Interruptus: Critical Reflections on the "Postsocialist" Condition)

• Neil MacCormick
  • "Nepravda uvijek pretpostavlja neku prethodnu koncepciju onoga što osoba treba da ima; to jeste, onoga što joj pripada, jer nepravda je stanje stvari u kojem je iz nekog razloga osobi uskraćeno, ili ona na bilo koji način ne dobija, ono što joj pripada." (Praktični razum u pravu i moralnosti)

• Platon
  • "Treba biti na čistu, glupi Sokrate, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema državi: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode.

Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno.

Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti.

Tako je, Sokrate, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." (Država)

• Robert F. Kennedy
  • "Svaki put kada se čovjek bori za ideal, ili se trudi da poboljša sudbinu drugih, ili se bori protiv nepravde, on šalje mali zračak nade."

• Rudolf von Jhering
  • "Ne smijemo se tužiti na nepravdu, ako je pravicu s njene stolice svrgla, već na pravicu što je slaba, pa to dopušta." (Borba za pravo)

• Thomas Hobbes
  • "Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (Levijatan)
  • "[Z]akoni su pravila o pravednom i nepravednom, ništa se ne može smatrati nepravednim što nije protivno nekom zakonu." (Ibid.)

Također pogledajte

• Pravda