Filozofija

---

Citati

• Aristotel
  • "Dosada i dokolica su majka filozofije."

• Bernard Shaw
  • "Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje."

• Bertrand Russell
  • "Vrijednost filozofije je, u suštini, da se traži najvećim dijelom zbog svoje nesigurnosti. Čovjek koji nema nikakve mrlje filozofije ide kroz život zarobljen u predrasudama izvedenim iz zdravog razuma, iz uobičajenih vjerovanja njegovog doba ili njegove nacije, ili iz uvjerenja koja su izrasla iz njegovog uma bez saradnje ili pristanka njegovog svjesnog razuma. Za takvog čovjeka svijet ima tendenciju da postane određen, konačan, očit; uobičajeni predmeti ne pokreću bilo kakva pitanja, i nepoznate mogućnosti se prezirno odbijaju." (The Problems of Philosophy, 1912.)

• Brian Leiter
  • "[P]rvi paradoks javne filozofije jeste da filozofi ulaze u moralne i političke debate navodno da ponude neku vrstu ekspertize, ali stručnost koju oni nude ne može se sastojati u bilo kojoj uvjerljivoj tvrdnji da oni znaju šta je dobro, ispravno, vrijedno, ili bilo koju drugu suštinsku normativnu tvrdnju koja bi mogla biti odlučujuća u praktičnim pitanjima. / To nas dovodi do drugog paradoksa javne filozofije. Ako filozofi ne mogu debati doprinijeti suštinsko normativno znanje, onda je to možda metod ili način mišljenja o spornim normativnim pitanjima koji mogu ponuditi. I to je ono što mi se čini puno više uvjerljivijim prijedlogom [...] Počevši od određenih normativnih intuicija, javni filozofi izvode svoje zaključke, demonstrirajući tvrdnje u formi, "Ako vjeruješ X, onda treba da vjeruješ Y", i "Ako vjeruješ Y, onda ne treba da činiš Z". Ono u čemu su filozofi - barem u širokoj sokratskoj tradiciji - dobri, jeste raščlanjavanje argumenata, pojašnjavanje koncepata u igri u raspravi, izvlačenje dijalektičkih zaključaka iz pretpostavki i tvrdnji, i tako dalje: sokratski filozofi su, ukratko, opskrbljivači onoga što ću zvati "diskurzivnom higijenom" [...] Ali diskurzivna higijena ne igra gotovo nikakvu ulogu u javnom životu, i tek nepredvidivu, veoma slučajnu, ulogu u tome kako ljudi formiraju svoja vjerovanja o pitanjima moralne i političke važnosti [...] Treba nam diskurzivna higijena za proučavanje i učionice; ali u javnosti, treba nam nešto drugo, nešto puno važnije, naime, retoričke vještine koje će naše akademske zaključke učiniti značajnim za javnost na koju prečesto utječu osjećaji i plemenske simpatije." (The Paradoxses of Public Philosophy)

• Chandran Kukathas
  • "Problem kojeg rješava savremena politička filozofija je, temeljno, problem suočavanja sa različitosti u svijetu u kojem pojedinačnosti ili razlike ili razdvojenost bivaju reafirmirane. Pitanje, rečeno nešto drugačije, jeste: kako mogu različita ljudska bića živjeti zajedno, slobodno, i miroljubivo?" (Liberalni arhipelag)
  • "[N]ajtemeljnije pitanje političke filozofije je pitanje autoriteta: gdje ono treba ležati, i kako treba biti ograničeno. Primarno pitanje politike nije o pravdi ili pravima, već o moći, ko je ima, i šta se može raditi s njom. Gledišta o pravila ili pravdi mogu imati značajan utjecaj na bilo koji odgovor na ovo pitanje; ali ono ostaje važno pitanje." (Ibid.)

• David Hume
  • "Općenito govoreći, greške u religiji su opasne; one u filozofiji su samo smiješne." (Rasprava o ljudskoj prirodi)

• David Miller
  • "[N]ema kontradikcije između priznavanja da korisne političke ideje moraju biti one koje, u našim društvima, mogu služiti da legitimiziraju politički poredak - i koje ideje prolaze taj test biti će historijski kontingentna stvar - i podvrdavanja tih ideja filozofskoj ocjeni. To je ukratko ono što politička filozofija može i treba da bude." (In What Sense Must Political Philosophy Be Political?)

• Epiktet
  • "Nikada sebe ne zovite filozofom i ne razgovarajte pretjerano među ne-filozofima o filozofskim mislima, već činite ono što iz njih slijedi... Ovce ne pokazuju koliko su pojele s time što donose pastirima hranu, nego je probave u sebi, a pred njih donose vunu i mlijeko. Slično tome i u vašem slučaju, ne iznosite pred ne-filozofima filozofske misli, nego djelujte prema njima kad o njima dobro razmislite."

• Friedrich Ratzel
  • "Filozofija historije ljudske rase, dostojna svojega imena, mora započeti s nebesima te sići na zemlju, mora biti ispunjena s uvjerenjem da je čitavo postojanje jedno—jedinstveno shvaćanje utemeljeno od početka do kraja na jednom identičnom zakonu."

• Hegel
  • "Filozofija je po svojoj prirodi nešto ezoterično, pa sama po sebi niti je privlačna za svjetinu niti je sposobna da se pravi za nju; ona je samo time filozofija što je upravo protivstavljena razumu, pod čim se podrazumijeva prostorna i vremenska ograničenost jednog pokoljenja ljudi; u odnosu na razum, svijet filozofije je po sebi i za sebe obrnuti svijet."
  • "A da bi mogla da kaže i koju reč o tome kakav svet treba da bude – za to filozofija ionako uvek stiže prekasno. Ako njegova teorija doista ide preko njegova vremena, ako on sebi gradi neki svet kakav ovaj treba da bude, onda on, doduše, egzistira, ali samo u njegovom mnjenju- nekom elementu u koji se dade utisnuti što god mu drago. (...) Da o poučavanju kakav treba da bude svet kažemo još jednu reč, filozofija ionako dolazi uvek prekasno do toga. Kao misao sveta javlja se ona tek u vreme pošto je zbiljnost ispunila svoj proces razvoja i dovršila se. To što uči pojam, pokazuje nužno isto tako i povest- da se tek u zrelosti zbilje ono idealno javlja nasuprot realnome i da ono idealno sebi u liku intelektualnog carstva gradi isti svet, shvaćen u njegovoj supstanciji. Kad filozofija svojim sivilom slika na sivome, onda je jedan lik života ostario, a sivilom na sivome ne može se pomladiti, nego samo spoznati; Minervina sova počinje svoj let tek u suton."

• Isaiah Berlin
  • "[Z]adatak filozofije, često težak i bolan, jeste da izvuče i donese pred svjetlo [...] kategorije i modele [i koncepte] u smislu kojih ljudska bića razmišljaju [...] da bi otkrili šta je opskurno ili kontradiktorno u [našim kategorijama, modelima i konceptima], da raspoznamo sukobe između njih koji spriječavaju konstrukciju prikladnijih načina organizovanja i opisivanja i objašnjavanja iskustva." (Koncepti i kategorije)

• Ivo Andrić
  • "Ima izvjesnih mislilaca čija filozofija nije ništa drugo, do neki duševni komoditet, neko rimovanje misli."

• John Gardner
  • "Filozofija nije umjetnost sakupljanja što je više moguće malih misli u što je manje moguće velikih misli, već umjetnost svođenja svake misli do njene pravične male mjere i onda je držati na njenom pravičnom malom mjestu. Stoga je temeljna misija ove knjige, kako ja to vidim, u razdvajanju: odvajanju različitih misli koje su često smatrane, pogrešno, kao dio nekog pakat aranžmana." (Pravo kao skok u vjeru)

• Joseph Raz
  • "Sociologija prava nudi bogatstvo detaljnih podataka i analizu funkcija prava u nekim pojedinačnim društvima. Pravna filozofija mora se zadovoljiti sa onim odlikama koje svi pravni sistemi nužno posjeduju." (Autoritet prava)

• Julie Dickson
  • "[P]ravna filozofija nije tip istraživanja tržišta ili vježba diktiranja u kojoj pravni teoretičar tek pasivno bilježi sveukupna samo-razumijevanja onih koji žive pod pravom. Radije, pravni teoretičar mora imati mogućnost da razlikuje između i čini evaluativne sudove o samo-razumijevanju onih koji žive pod i upravljaju pravom da bi istakli koji su najrelevantniji u razumijevanju važnih i značajnih odlika prava. Štaviše, neka samo-razumijevanja učesnika možda su zbunjena, pogrešna, nedovoljno fokusirana, ili maglovita. Neka samo-razumijevanja biti će bitnija i značajnija od drugih u objašnjenju koncepta pravnog sistema. Stoga nema poricanja da pravni filozofi imaju značajan posao u ekstrapolaziji dosljednih i ubjedljivih teorijskih objašnjenja takvih samo-razumijevanja, i da pada na pravne teoretičare da razaberu šta je centralno i značajno u pravnom fenomenu i našem razumijevanju njega. Sve ovo zahtijeva od pravnog teoretičara u konstruisanju njenih teorije ne samo da bilježi i reporducira, već i da evaluira i čini sudove u odnosu na samo-razumijevanja onih koji žive pod i upravljaju pravom." (Towards a Theory of European Union Legal Systems)

• Kahlil Gibran
  • "Očuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom."

• Karl Marx
  • "Filozofija se ne može učiniti realnošću bez ukidanja proleterijata; proleterijat ne može biti ukinut bez toga da filozofija postane realnost." (Kritika Hegelove filozofije države i prava)
  • "Filozofi su do sada tek tumačili svijet na različite načine; cilj je da ga se promijeni." (Teze o Feuerbachu; br. 11)

• Ludwig Wittgenstein
  • "4.112 Svrha je filozofije logičko razjašnjavanje misli. Filozofija nije teorija, nego aktivnost. Filozofsko djelo sastoji se bitno od rasvjetljavanja. Rezultat filozofije nisu 'filozofski stavovi', nego projašnjavanje stavova. Filozofija mora učiniti jasnim i oštro razgraničiti misli koje su inače, tako reći, mutne i rasplinute.

(...)

4.113 Filozofija ograničava sporno područje prirodne nauke.

4.114 Ona treba da ograniči mišljivo i time ne-mišljivo. Ona treba da ograniči nemišljivo iznutra pomoću mišljivog.

4.115 Ona će značiti neizrecivo, jasno prikazujući izrecivo.

4.116 Sve što se uopće može misliti može se misliti jasno. Sve što se može izreći može se izreći jasno." (Tractatus Logico-Philosophicus)

• • "6.53 Ispravna metoda filozofije bila bi zapravo ova: ne reći ništa, nego ono što se može reći, dakle stavove prirodne nauke — dakle nešto što nema nikakve veze s filozofijom — i zatim uvijek kada bi neko drugi htio reći nešto metafizičko pokazati mu da nije dao nikakvo značenje izvjesnim znakovima u svojim stavovima. Ova metoda bila bi nezadovoljavajuća za drugoga — on ne bi imao osjećaj da ga učimo filozofiju — ali ona bi bila jedina strogo ispravna.

6.54 Moji stavovi rasvjetljavaju time što ih onaj ko me razumije na kraju priznaje kao besmislene kada se kroz njih, po njima, preko njih popeo napolje. (On mora tako reći odbaciti ljestve pošto se po njima popeo.) On mora ove stavove prevladati, tada će ispravno vidjeti svijet.

7. O čemu se ne može govoriti, ο tome se mora šutjeti." (Ibid.)

• Nedžad Ibrišimović
  • "Učio sam da u filozofiji imaju stupnjevi kao etički (čudoredni, moralni), pa religiozni pa, kobajagi, kô najviši, čisto filozofski. Ona pamet koja hoće taj, bajagi, viši filozofski stupanj, eno joj ga, bujrum, meni je sasvim dostatan ovaj moj, vjerski stupanj. Neka filozofska pamet zaošija kakvugod misao do kraja, namah će se u nju kō strijela zabosti toj misli oprečna misao i, uvrh glave, filozofska će pamet razbistriti pitanje bez odgovora i time se još i pohvaliti. A ja ovaki kakav sam, znam da je mačka Božiji stvor, a šta je mačka, filozof ne zna, jer mu filozofska pamet na to ne daje odgovora." ("Bosna je svoja" - decembar, 1990. - Ruhani i šejtani inspiracija)

• Wilfrid Sellars
  • "Cilj filozofije, apstraktno formulisano, jeste da se razumije kako stvari u najširem mogućem smislu pojma vise zajedno u najširem mogućem smislu pojma."

• Will Kymlicka
  • "Temeljni cilj političke filozofije, stoga, jeste da evaluira konkurentske teorije pravde da bi ocijenila snagu i koherentnost njihovih argumenata za ispravnost njihovih gledišta." (Savremena politička filozofija: Uvod)

• William A. Edmundson
  • "Pravna teorija je grana političke filozofije. Ovo znači da se prikladna teorija prava mora odrediti o određenim spornim pitanjima u političkoj filozofiji." (Why Legal Theory is Political Philosophy)
  • "Politička filozofija treba biti korisna. Ona nam treba reći koji principi upravljaju idalno pravednom državom; ali ona nam također treba reći koji su principi pravde koji trebaju da nas upravljaju u neidealnim okolnostima. Principi za neidelane okolnosti trebaju da urade dvije stvari. Oni treba da nam kažu šta treba da uradimo da ustanovimo pravednu državu. Ali oni nam također trebaju reći šta pravda od nas već zahtijeva, dok čekamo ostvarenje pravedne države - pravedne države koju možda nikada nećemo vidjeti." (Distributive Justice and Distributive Obligations)