Tractatus Logico-Philosophicus

Izvor: Wikicitati
Idi na: navigacija, traži
Tractatus Logico-Philosophicus
Autor
Ludwig Wittgenstein
filozofsko djelo
Originalni naziv
Logisch-Philosophische Abhandlung
Datum izdavanja
1921.



  • "1.Svijet je sve što je slučaj.
1.1 Svijet je cjelokupnost činjenica, ne stvari.
1.11 Svijet je određen činjenicama i time što su to sve činjenice.
1.12 Jer, cjelokupnost činjenica određuje šta je slučaj i, također, šta sve nije slučaj.
1.13 Činjenice u logičkom prostoru jesu svijet.
1.2 Svijet se raspada na činjenice."


  • "4.112 Svrha je filozofije logičko razjašnjavanje misli. Filozofija nije teorija, nego aktivnost. Filozofsko djelo sastoji se bitno od rasvjetljavanja. Rezultat filozofije nisu 'filozofski stavovi', nego projašnjavanje stavova. Filozofija mora učiniti jasnim i oštro razgraničiti misli koje su inače, tako reći, mutne i rasplinute.
(...)
4.113 Filozofija ograničava sporno područje prirodne nauke.
4.114 Ona treba da ograniči mišljivo i time ne-mišljivo. Ona treba da ograniči nemišljivo iznutra pomoću mišljivog.
4.115 Ona će značiti neizrecivo, jasno prikazujući izrecivo.
4.116 Sve što se uopće može misliti može se misliti jasno. Sve što se može izreći može se izreći jasno."


  • "6.53 Ispravna metoda filozofije bila bi zapravo ova: ne reći ništa, nego ono što se može reći, dakle stavove prirodne nauke — dakle nešto što nema nikakve veze s filozofijom — i zatim uvijek kada bi neko drugi htio reći nešto metafizičko pokazati mu da nije dao nikakvo značenje izvjesnim znakovima u svojim stavovima. Ova metoda bila bi nezadovoljavajuća za drugoga — on ne bi imao osjećaj da ga učimo filozofiju — ali ona bi bila jedina strogo ispravna.
6.54 Moji stavovi rasvjetljavaju time što ih onaj ko me razumije na kraju priznaje kao besmislene kada se kroz njih, po njima, preko njih popeo napolje. (On mora tako reći odbaciti ljestve pošto se po njima popeo.) On mora ove stavove prevladati, tada će ispravno vidjeti svijet.
7. O čemu se ne može govoriti, ο tome se mora šutjeti."


  • "6.5 Za odgovor koji se ne može izreći ne može se izreći ni pitanje.
Zagonetke nema.
Ako se jedno pitanje uopće može postaviti, onda se na njega može i odgovoriti."


  • "6.51 Skepticizam nije neoboriv, nego očigledno besmislen ako hoće da sumnja ο onome ο čemu se ne može pitati. Sumnja može postojati samo tamo gdje postoji pitanje; pitanje samo tamo gdje postoji odgovor; a ovaj samo tamo gdje se nešto može reći."


  • "6.52 Osjećamo da, čak ako je dat odgovor na sva moguća naučna pitanja, naši životni problemi još uopće nisu dodirnuti. Naravno, tada više ne ostaje nikakvo pitanje; i upravo to je odgovor.
6.521 Rješenje problema života vidi se u nestajanju ovog problema. (Nije li to razlog zašto ljudi kojima je nakon dugog sumnjanja postao jasan smisao života, zašto ovi tada nisu mogli reći u čemu je taj smisao.)"


  • "6.4 Svi su stavovi jednako vrijedni.
6.41 Smisao svijeta mora ležati izvan svijeta. U svijetu je sve onako ka'ko jest i sve se događa onako kako se događa; u njemu nema nikakve vrijednosti — a kad bi je bilo, onda ona ne bi imala vrijednosti. Ako postoji neka vrijednost koja ima vrijednost, ona mora ležati izvan svega događanja i takobivstvovanja. Jer sve događanje i takobivstvovanje je slučajno. Ono što ga čini ne-slučajnim ne može ležati u svijetu, jer bi to inače bilo opet slučajno. To mora ležati izvan svijeta.
6.42 Zato ne mogu postojati nikakvi stavovi etike. Stavovi ne mogu izraziti ništa Više.
6.421 Jasno je da se etika ne da izreći."


  • "6.4311 Smrt nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično.
6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži izvan prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti.)"


  • "6.44 Nije mistično kako je svijet, nego da on jest."


  • "6.371 U osnovi čitavog modernog pogleda na svijet leži iluzija da su takozvani prirodni zakoni objašnjenja prirodnih pojava.
6.372 Tako ljudi zastaju pri prirodnim zakonima kao pri nečem neprikosnovenom, kao stari pri bogu i sudbini. I jedni i drugi imaju pravo i krivo. Stari su svakako utoliko jasniji što priznaju jasan završetak, dok prema novom sistemu treba da izgleda kao da je sve objašnjeno."


6.374 Čak kad bi se događalo sve što želimo, to bi ipak bila samo, tako reći, milost sudbine, jer nema logičke veze između volje i svijeta koja bi to jamčila, a pretpostavljenu fizičku vezu mogli bismo ponovo ne željeti."


  • "6.522 Svakako ima nešto neizrecivo. Ono se pokazuje, ono je Mistično."