Religija

Izvor: Wikicitati

Citati[uredi]

  • Abul 'Ala Al-Ma'arri
    • "Postoje dvije vrste ljudi koji naseljuju Zemlju: Oni sa mozgom, ali bez religije, i oni sa religijom, ali bez mozga."
  • Albert Einstein
    • "Nauka bez religije je šepava, a religija bez nauke slijepa."
  • Anais Nin
    • "Kada slijepo prihvatimo religiju, politički sistem ili doslovnu dogmu, postajemo roboti. Tada se prestajemo razvijati"
  • Asim Mujkić
    • "Opće je poznato da je religija upravo ona differentia specifica između bosanskohercegovačkih naroda. Ona je postala spasonosna karta koju iz rukava svaki put povlače etnonacionalisti kada žele homogenizirati ‘svoje’ i odstraniti one ‘druge’. Ona je motorna snaga za cijeli ideološki mehanizam političke produkcije naše kulturne različitosti u kojoj se utapaju sve naše individualne i ljudske posebnosti. Zdušno podržavajući domaću etnopolitiku, institucije religije svrstale su se na stranu etnopolitičkih poduzetničkih elita koje predstavljaju apstraktne kolektive nasuprot pojedincu, njegovim ili njenim interesima i egzistenciji, reducirajući ga u njegovoj relevanciji samo na člana kolektiva. Time se pojedinac stavlja izvan dobra i zla, u rezervat prirode u kojem je okret od demosa ka etnosu sasvim očekivan čin. Sloboda, moralnost pa i vjera, trasferiraju se iz individualnosti koja jedino može biti njihov subjekt, na kolektiv, odnosno na oligarhijsku kliku koja za sebe tvrdi, i dobila je za to demokratski mandat, da predstavlja ‘sve svoje’, što u krajnjoj analizi znači ‘nikoga posebno’. Problem nastaje u sljedećem: kolektiv ne može biti subjekt slobode jer narod ne može biti slobodan ako slobodan nije svaki njegov pojedinac; kolektiv ne može biti nosilac morala, jer kolektiv ne može biti subjekt odgovornosti; kolektiv ne može biti niti subjekt vjere." (Obrazovanje kao proces naturaliziranja etnonacionalne ideologije)
    • "Učiti pak djecu u javnim obrazovnim ustanovama multietničkog društva, osobito u onim predškolskim, vjeronauku, znači učiti ih razlici prema drugome, posebnosti one grupe kojoj su dodijeljeni. To u krajnjem znači suziti im horizont imaginacije iz koga će biti jedino moguće razumijevati svijet i to daleko prije nego su ta djeca u stanju za sebe odabrati svoj svjetonazor. To se zove indoktrinacija. Država jeste dužna štititi elementarna prava i slobode, ali ne i propisivati im sadržaj. Uvoditi vjerski odgoj u javnu obrazovnu instituciju znači propisati i verificirati sadržaj, nastavni plan i program tog predmeta što predstavlja klasični oblik državnog intervencionizma. Oktroiranje svjetonazora kojega verificira država odlika je autoritarnih režima. Dakle, vjeronauka u vrtićima i u školama, ne samo da nema veze s ljudskim pravima i slobodama, već predstavlja njihovu perfidnu redukciju, odnosno, u krajnjem negaciju." (Ibid.)
  • Blaise Pascal
    • "Ljudi nikada ne čine zlo sa toliko entuzijazma i dosljednosti osim kada ga čine iz religijskih ubjeđenja."
  • Goethe
    • "Ko ima nauku i umjetnost, ima i religiju. Ko nema to dvoje, ni religije nema."
  • Gustav Radbruch
    • "Religija znači prevladavanje nevrijednosti - a time nužno u isti mah i prevladavanje vrijednosti, koja se može zamisliti samo kao suprotnost nevrijednosti: vrijednost i nevrijednost postaju jednako važne, pa time i nevažne." (Filozofija prava)
    • "(...) religija se nalazi s one strane, a priroda s ove strane carstva vrijednosti." (Ibid.)
  • John Locke
    • "Religija, koja bi nas najviše trebala razlikovati od zvijeri, i koja bi nas posebno trebala uzdizati, kao racionalna bića, iznad divljaka, jeste ono gdje se ljudi često pojavljuju kao najiracionalniji, i nerazboritiji od zvijeri." (Ogled o ljudskom razumu)
  • Jonathan Swift
    • "Mi upravo imamo dovoljno religija da bismo se mrzili, ali ne dovoljno da bismo voljeli jedan drugoga."
  • Jovan Dučić
    • "Nema ni jedne religije koja nije bezbožno rušila."
  • Karl Marx
    • "Temelj ireligiozne kritike jest: čovjek stvara religiju, religija ne stvara čovjeka. Religija je, doduše, samosvijest i samoosjećanje čovjeka koji sebe ili još nije stekao ili je sebe već ponovo izgubio [...] Religijska bijeda je jednim dijelom izraz zbiljske bijede, a jednim dijelom protest protiv zbiljske bijede. Religija je uzdah potlačenog stvorenja, duša svijeta bez srca, kao što je i duh bezdušnih prilika. Ona je opijum naroda. Prevladavanje religije kao iluzorne sreće naroda zahtjev je njegove zbiljske sreće. Zahtjev da napusti iluzije o svome stanju jest zahtjev da napusti stanje u kome su iluzije potrebne. Dakle, kritika je religije u klici kritika doline suza čiji je oreol religija. Kritika je potrgala imaginarno cvijeće s lanca ne zato da bi čovjek nosio lanac bez fantazije, bez radosti, nego da bi lanac odbacio i brao živi cvijet. Kritika religije razočarava čovjeka da bi mislio, radio, oblikovao svoju zbiljnost kao razočaran čovjek, kao čovjek koji je došao do razuma, da bi se kretao oko samoga sebe i time oko svog zbiljskog sunca. (Kritika Hegelove filozofije države i prava)
    • "Religiozni odraz stvarnog svijeta može se izgubiti tek onda kad odnosi praktičnog svakodnevnog života budu iz dana u dan pokazivali ljudima prividno razumne odnose među njima i prema prirodi." (Kapital)
    • "Čovjek se politički emancipira od religije na taj način što je iz javnog prava protjeruje u privatno pravo. Ona nije više duh države, gdje se čovjek — iako na ograničen način, pod posebnim oblikom i u posebnoj sferi — ponaša kao rodno biće u zajednici s drugim ljudima, ona je postala duh građanskog društva, sfere egoizma, bellum omnium contra omnes. Ona nije više suština zajednice, nego suština razlike. Ona je postala izraz odvajanja čovjeka od njegove zajednice, od samoga sebe i od ostalih ljudi — što je prvobitno i bila. Ona je samo još apstraktno ispovijedanje posebne izopačenosti, privatne mušičavosti, samovolje. Beskonačna rascjepkanost religije, u Sjevernoj Americi npr., daje joj već izvana oblik sasvim individualne stvari. Ona je potisnuta u sferu privatnih interesa i prognana iz zajednice kao zajednice. Ali ne treba se zavaravati o granici političke emancipacije. Razdvajanje čovjeka na javna i privatna čovjeka, premještanje religije iz države u građansko društvo, to nije stepen, nego dovršenje političke emancipacije, koja zbiljsku religioznost čovjeka isto tako ne ukida, kao što niti ne težida je ukine." (Prilog jevrejskom pitanju)
  • Mustafa Kemal Atatürk
    • "Ja nisam vjernik. Ponekad poželim da su sve religije potonule na dno mora. Svaki vladar koji u svom radu traži pomoć vjere običan je slabić. A slabić nije dostojan da bude na čelu države."
  • Osho
    • "Ne ovisite o posuđenom znanju. To vas samo opterećuje, čini vas teškim, veže vas u lance, zarobljuje riječima, pa potpuno zaboravljate svoja krila i cijelo nebo koje je vaše. Ali okovani u lance religija i crkava i svetih pisama ne možete letjeti preko sunca u daleko plavo nebo; ne možete postati jedno sa svemirom."
  • Sigmund Freud
    • "Cjelokupna stvar (religija - op.a.) je tako očito infantilna, tako strana realnosti, da je svakome sa prijateljskim odnosom prema čovječnosti bolno i pomisliti da velika većina smrtnika nikada neće biti u mogućnosti da se uzdigne iznad ovog pogleda na život." (Nelagodnost u kulturi)
Wikipedia
Wikipedia
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: