Razlika između verzija stranice "Josip Broz Tito"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 14 januar 2024 u 11:13

Josip Broz (7. maj 1892 – 4. maj 1980), poznatiji kao Tito, bio je jugoslovenski komunistički revolucionar i državnik. Bio je na različitim pozicijama od 1943. do svoje smrti 1980. godine. Tokom Drugog svjetskog rata bio je lider Jugoslavenskih partizana, jednim od najefikasnijih pokreta otpora u Evropi okupiranoj Njemačkom. Također je služio kao predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 14. januara 1953. do svoje smrti 4. maja 1980. godine.

Citati

Govori

Nijedna zemlja narodne demokratije nema toliko nacionalnosti kao što ova zemlja ima. Samo u Čehoslovačkoj postoje dva srodna naroda, dok u nekim drugim zemljama postoje samo manjine. Stoga u ovim zemljama narodne demokratije nije bilo potrebe rješavati tako ozbiljne probleme kao što smo mi morali riješiti ovdje. Kod njih je put do socijalizma manje kompliciran nego što je to slučaj ovdje. Kod njih je osnovni faktor klasni problem, kod nas su i nacionalnosti i klasni problem. Razlog zašto smo nacionalno pitanje mogli temeljito riješiti leži u činjenici da je ono počelo biti rješavano revolucionarnim putem tokom oslobodilačkog rata, u kojem su sve nacionalnosti u zemlji sudjelovale, u kojem je svaka nacionalna grupa dala svoj doprinos općem naporu oslobođenja od okupatora prema svojim mogućnostima. Niti Makedonci niti bilo koja druga nacionalna grupa koja je do tada bila potlačena nisu dobili nacionalno oslobođenje dekretom. Borili su se za svoje nacionalno oslobođenje s puškom u ruci. Uloga Komunističke partije ležala je prije svega u činjenici da je vodila taj otpor, što je bila garancija da će nakon rata nacionalno pitanje biti temeljito riješeno na način na koji su komunisti zamislili još prije rata i tokom rata. Uloga Komunističke partije u tom smislu danas, u fazi izgradnje socijalizma, leži u tome da pozitivni nacionalni faktori budu podsticaj, a ne kočnica razvoja socijalizma u našoj zemlji. Uloga Komunističke partije danas leži u potrebi da budno pazi da se nacionalni šovinizam ne pojavi i ne razvije među bilo kojom od nacionalnosti. Komunistička partija uvijek nastoji, i nastoji, da osigura da svi negativni fenomeni nacionalizma nestanu i da ljudi budu odgojeni u duhu internacionalizma. Koje su pojave nacionalizma? Evo nekih od njih: 1) Nacionalni egoizam, iz kojeg proizlaze mnoge druge negativne crte nacionalizma, kao što su, na primjer - želja za stranim osvajanjem, želja za potlačivanjem drugih naroda, želja za nametanjem ekonomske eksploatacije drugim narodima itd.; 2) nacionalni šovinizam koji je također izvor mnogih drugih negativnih crta nacionalizma, kao što su nacionalna mržnja, omalovažavanje drugih naroda, omalovažavanje njihove povijesti, kulture i znanstvenih aktivnosti i postignuća i tako dalje, veličanje događaja iz vlastite povijesti koji su bili negativni i koji se s našeg marksističkog stajališta smatraju negativnima. A što su to negativne stvari? Osvojni ratovi su negativni, potčinjavanje i potlačivanje drugih naroda je negativno, ekonomska eksploatacija je negativna, kolonijalno porobljavanje je negativno, i tako dalje. Svi ovi fenomeni prošlosti mogu se objasniti, istina, ali s našeg stajališta nikada ne mogu biti opravdani. U socijalističkom društvu takvi fenomeni moraju i će nestati. U staroj Jugoslaviji nacionalna potlačenost od strane velikosrpske kapitalističke kliku značila je jačanje ekonomske eksploatacije potlačenih naroda. To je neizbježna sudbina svih koji pate od nacionalne potlačenosti. U novoj, socijalističkoj Jugoslavija postojeća jednakost prava za sve nacionalnosti onemogućila je da jedna nacionalna grupa nametne ekonomsku eksploataciju drugoj. To je zato što hegemonija jedne nacionalne grupe nad drugom više ne postoji u ovoj zemlji. Svaka takva hegemonija neizbježno donosi, u manjoj ili većoj mjeri, u nekom obliku, ekonomsku eksploataciju; a to bi bilo suprotno principima na kojima počiva socijalizam. Samo ekonomska, politička, kulturna i univerzalna jednakost prava može omogućiti da rastemo u snazi u ovim ogromnim naporima naše zajednice.
- O nacionalnom pitanju i socijalnom patriotizmu Govor održan u Slovenskoj akademiji umjetnosti i znanosti, 26. novembra 1948. godine, Ljubljana

Pisanja

Naše žrtve su strašne. Mogu slobodno reći da ne postoji drugi dio svijeta koji je bio razoren u većem obimu od Jugoslavije. Svaki deseti Jugoslaven je poginuo u ovom sukobu, u kojem smo bili primorani oduzimati oružje od naših neprijatelja, smrzavati se bez odjeće i umirati bez lijekova. Ipak, naš optimizam i vjera su se pokazali opravdanim. Najveća korist ovog sukoba između demokratije i fašizma leži u činjenici da je okupio sve ono što je bilo dobro u ljudskoj prirodi. Jedinstvo Sjedinjenih Američkih Država, Sovjetskog Saveza i Velike Britanije je najbolje jamstvo svjetskim narodima da se nacistički užasi više nikada neće ponoviti.
- “Naš optimizam i vjera” Magazin Oslobođenje, stranica 3 (United Committee of South-Slavonic Americans, 1945)

Ostalo

U najtežim satima, kroz mračne noći i beskrajna ispitivanja i zlostavljanja, tokom dana ubitačne usamljenosti u ćelijama i tesnog zatvora, uvijek nas je održavala nada da svi ovi bolovi nisu bili uzaludni, da postoji jaka i moćna zemlja, ma koliko daleko, u kojoj su se ostvarili svi snovi za koje smo se borili. Za nas je to bila domovina radnika, u kojoj je rad bio poštovan, u kojoj su prevladavali ljubav, drugarstvo i iskrenost. Koliko sam se radovao snazi te zemlje kada sam, izlazeći iz zatvora 1934. godine, slušao u gluho doba svake noći Radio Moskvu i čuo kako sat na Kremaljskom tornju otkucava sate, i uzbudljive taktove "Internacionale". ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 128.
Znao sam da mnoge stvari nisu bile u redu... Svjedočio sam mnogim nepravdama... Ali moja revolucionarna dužnost u to vrijeme bila je da ne kritikujem i da ne pomažem stranoj propagandi protiv [Sovjetskog Saveza], jer u to vrijeme je to bila jedina zemlja u kojoj je revolucija izvršena i u kojoj je izgrađen socijalizam. Smatrao sam da ne treba raditi propagandu protiv te zemlje; da je moja dužnost da radim propagandu u svojoj zemlji za socijalizam. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 142.
Narodi Jugoslavije ne žele fašizam. Ne žele totalitarni režim, ne žele postati robovi njemačke i talijanske financijske oligarhije, kao što nikada nisu željeli pomiriti se sa polukolonijskom ovisnošću nametnutom im od strane takozvanih zapadnih demokratija nakon prvog imperijalističkog rata. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 155.
Nijedna od naših republika ne bi bila ništa da nismo svi zajedno, ali moramo stvarati našu povijest - našu jugoslavensku socijalističku povijest, koja je jedinstvena, u budućnosti - to je naš put; ne dirajući nacionalna prava nekih republika da čuvaju svoje vlastite tradicije, ne na uštrb, već u interesu cijele zajednice, da se međusobno dopunjujemo. To je ono što želimo, a ne uništenje naše jedinstvenosti. ** Često citirani fragment Titovog govora u Splitu 1962. Izvor: YouTube
To će za sada biti dovoljno. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 177. ** Titov odgovor na pitanje četničkog generala Mihailovića da li je "Tito" jedino njegovo ime.
Ti četnici tamo koji nas sada napadaju, pridružit će nam se u roku od godinu dana. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 185.
Likvidirat ćemo kulaka, ali ne zato što je kulak, već zato što je petokolonaš... Sadašnja borba je nacionalno oslobođenje po formi, ali klasni rat po suštini. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 188.
Danas, 9. maja, tačno četrdeset devet mjeseci i tri dana nakon fašističkog napada na Jugoslaviju, najmoćnija agresivna sila u Evropi, Njemačka, je kapitulirala. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 252.
Dobro razmislite o tome, draga braćo i sestre, i vidjet ćete da bismo bili u stanju strašnog kaosa, u bratoubilačkom ratu, u zemlji koja više ne bi bila Jugoslavija, već samo skup malih državica koje se bore međusobno i uništavaju jedna drugu. Ali naš narod to ne želi da se dogodi. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 263.
Biskupi igraju heroje i kažu da su spremni da se bore, čak i ako to košta njihove živote. Protiv koga? Protiv narodne vlade, naravno, protiv naše nove demokratske Jugoslavije... Ali kako to da biskupi nisu izdali ovakvo pastoralno pismo, koje bi se čitalo u svim crkvama, u danima Pavelića i Nijemaca, protiv onih strašnih masakra Srba u Hrvatskoj u kojima su stotine hiljada žena, djece i muškaraca izgubili život? ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 278.
Čerčil, on je veliki čovjek. On je, naravno, naš neprijatelj i uvijek je bio neprijatelj komunizma, ali to je neprijatelj kojeg treba poštovati, neprijatelj kojeg je lijepo imati. ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 323.
Rekli smo, i uvijek ćemo opet reći, da smo protiv intervencije stranih vojnih snaga. Ali koji je manji zlo? Haos, građanski rat, kontrarevolucija i novi svjetski rat, ili intervencija sovjetskih trupa?... Javno kažem da je prva alternativa bila najgore što se moglo dogoditi, a druga, intervencija sovjetskih trupa, bilo je neophodno zlo. ** Tito o Mađarskoj revoluciji 1956., kako je citirano u Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 342.
Drug Hruščov često ponavlja da se socijalizam ne može izgraditi uz američki pšenicu. Mislim da to može učiniti svako ko zna kako to učiniti, dok osoba koja ne zna to ne može izgraditi socijalizam čak ni sa vlastitom pšenicom. Hruščov kaže da živimo od milostinje koju dobivamo od imperijalističkih zemalja... Kakvo moralno pravo imaju oni koji nas napadaju da nam prigovaraju o američkoj pomoći ili kreditima kada je sam Hruščov upravo pokušao zaključiti ekonomski sporazum s Amerikom? ** Jasper Ridley, "Tito: Biografija" (Constable and Company Ltd., 1994), str. 348-349.
Josipu Staljinu: Prestanite slati ljude da me ubiju! Već smo uhvatili petoricu, jednog s bombom, drugog s puškom... Ako ne prestanete slati ubojice, poslat ću jednog vrlo brzo djelujućeg u Moskvu i sigurno neću morati poslati drugog. ** Robert Service, Staljin: Biografija (Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 2005), str. 592. ** Poruka pronađena među ličnim stvarima Josipa Staljina.
Kosovo je sada najveći problem s kojim se suočava Jugoslavija. ** Tito, kako je citirano u knjizi Julie Mertus "Kosovo: kako su mitovi i istine započeli rat" (University of California Press, 1999), str. 22.
Ako biste vidjeli ono što ja vidim za budućnost Jugoslavije, to bi vas uplašilo. ** Kako je rekao bivšem ministru vanjskih poslova Mirku Tepavcu 1971. (Jugoslavija: Država koja je umirala, Dejan Jović, Purdue University Press, 2009, strana 45)

"Dođe maca na vratanca." (nedostaje izvor)
"Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat." (nedostaje izvor)
"Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." (u razgovoru sa Hamdijom Pozdercem o ustavnim promjenama 1971. godine)
"Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nam dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo." (nedostaje izvor)

@@ Red 33: / Red 33: @@
 * "Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." (u razgovoru sa [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]] o ustavnim promjenama 1971. godine)
 * "Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nam dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo." (''nedostaje izvor'')
-== Drugi o njemu ==
-*[[Adi Sarajlić]]
-**"Danas mnogi pričaju kako je bilo bolje u Titovo vrijeme, da smo se voljeli bez obzira na vjeru i naciju. Ne može to biti istina, da smo se tako voljeli, onda se ne bi međusobno ubijali. Mnogi govore da smo u vrijeme Tita bili sigurni, da smo mogli spavati na klupi u parku. Pa je li normalno da spavamo na klupi u parku?" (emisija "Centralni zatvor", 04. 05. 2017, Radio Otvorena mreža)
-*[[Alija Izetbegović]]
-** "Pazite, mene su u više mahova pitali o tome. Ja sam mjesec dana manje-više davao istovjetan odgovor. Rekao sam maloprije, ima neke analogije. Meni je bio simpatičan zbog svoje borbe protiv četnika i ustaša. Ono što se kasnije dogodilo u Bosni, borba koju sam ja predvodio i bio njen učesnik, bila je isto tako borba protiv četnika i ustaša. To je ono što ga je meni, na neki način, politički približavalo. Ali, on meni kao čovjek nije bio stran. Jednostavno ga nisam poznavao. Ja sam ga vidio samo jednom u Nikšiću kad se neka centrala puštala u pogon. Vidio sam ga iz blizine od oko desetak metara, dakle, ne mogu reći da sam ga poznavao. Čitao sam nekad njegove govore i onako sam stvarao neki utisak o čovjeku. Ja nisam nikad krio simpatije prema tom čovjeku, jer mi nije davao utisak nekog zloće-čovjeka. Imao sam utisak da je širok čovjek, otvoren prema životu, da je volio da živimo i da je puštao druge da ga žive, za razliku od drugih komunističkih rukovodilaca koji su bili više askete. Znate i vi, pod asketama je teško, sami sebe izlažu patnji, pa to traže i od drugih ljudi. Tito je bio neka druga vrsta čovjeka. I tako, jednom riječju, nemam ja neki negativni odnos prema Titu. Vi znate, mi ovdje ni ulicu koja se zove po njegovom imenu nismo nikad predili, mada smo to mogli da uradimo. Prošli smo kroz vrlo težak period od rata, kada je bilo takvih zahtjeva. Mi to nismo dali. Nisam ni ja dao to. Jednostavno ne smatram da historija počinje od nas. Taj čovjek je uradio neke značajne stvari, stvorio je jednu zemlju, ojačao je. Naravno, napravio je puno grešaka. Ja ne dijelim njegova uvjerenja. Bio je to jednopartijski sistem. Ali, on je 21 godinu, od 1945. do 1966. godine bio u rukama Rankovića i mnoge stvari koje čine hipoteku komunističkog sistema učinjene su baš tada. Goli otok i obračun sa inforbiroovcima, puni zatvori, neimaština, nema se pasoša. Trebate znati, to naš narod ne zna. Danas svaki čovjek ima pasoš. Onda je jedan mali broj ljudi imao pasoš, možda svega 1%. Naravno, da bi došli do pasoša, trebalo je proći procedure i procedure. Dakle, to je jedan sistem u kojem Tito nije sam potpuno vladao u prvom dijelu zbog starosti. Ali period od 1968. do 1978. može se smatrati jednim periodom u kojem je dominirala njegova ličnost i on je mogao da sprovede neke stvari." (sakupljeni intervjui sa Alijom Izetbegovićem, u knjizi Mate Đakovića, "Moji razgovori sa Alijom")
-*[[Bakir Izetbegović]]
-**"Pokušaj da se SDA izbaci iz vlasti je veoma opasan proces. Jer, ko će ostati u toj vlasti: ostaće sljedbenici Josipa Broza, sljedbenici [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i sljedbenici [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]. To nije dobar proces. Sljedbenici Alije Izetbegovića i branioci ove zemlje moraju biti zastupljeni u vlasti." (7.8.2012., BKC, Tuzla, [http://sda.ba/home/otvoreno-nedvosmisleno-ostro-sta-je-bakir-izetbegovic-kazao-u-tuzli])
-*[[Boško Đurovski]]
-**"Tito i njegovi suradnici vršili su pritisak na narod da se uzima prezime po nekom pretku i da se dodaje "ski" na kraj, umjesto "ić". Moj pradjed bio je Đura i onda su po njemu moji prihvatili prezime Đurovski." (intervjuu za Kurir, 19.12.2021. [https://www.klix.ba/sport/nogomet/legendarni-nogometas-zvezde-zbog-tita-je-moja-porodica-morala-promijeniti-prezime/211220164])
-*[[David Rockefeller]]
-**"Uvijek sam bio impresioniran predsjednikom Titom kao vođom kompleksne države u nemirnom svijetu i dalekovidnim međunarodnim državnikom. Moje kolege u Chase Manhattan banci i ja bili smo duboko dirnuti viješću o njegovoj smrti. On je bio veliki ratni lider, koji je osnovao novu Jugoslaviju u duhu bratstva i jedinstva. Predsjednik Tito dao je ogroman doprinos miru u svijetu, što će trajati u budućnosti. Za svoju ulogu stvaraoca Pokreta nesvrstanih on je svuda zaslužio poštovanje ljudi, ali će se duboko osjećati nedostatak njegove hrabrosti i rukovođenja. Iako je predsjednik Tito otišao, nezavisnost, stabilnost i prosperitet Jugoslavije služiće kao živo svjedočanstvo o njemu." (nakon Titove smrti, [https://www.faktor.ba/vijest/veza-rockefellera-i-tita-sta-je-pokojni-milijarder-govorio-o-jugoslaviji-240916])
-*[[Dragoslav Dedović]]
-**"Kolektivna trauma Jugoslavena, koji u Titu velikom većinom nisu vidjeli samo „oca nacije" već socijalističko polubožanstvo, vrhovnog svećenika partizanskog mita, bila je ravna suočavanju djeteta sa vlastitom smrtnošću kroz smrt roditelja. Poslije Titove smrti mnogi pjesnici su pokušavali izraziti taj trenutak utrnulosti, ali je najčešće sve završavalo u lošoj udvoričkoj poeziji." (za DW, 04. maja 2019., [https://www.dw.com/hr/i-poslije-tita-lo%C5%A1-titoizam/a-48600570])
-**"Poznata su Titova nepočinstva kao što je poslijeratno protjerivanje manjina, nasilna kolektivizacija, golootočki kazamat, trpanje disidenata u zatvor počevši s Milovanom Đilasom. Oko Blajburga su stvari složenije, bar što se tiče Josipa Broza. On je izdao naređenje da se zarobljenici ne ubijaju bez vojnog suda. A ubijani su. Danas bi ga Haag teretio po zapovjednoj odgovornosti." (za DW, 04. maja 2019., [https://www.dw.com/hr/i-poslije-tita-lo%C5%A1-titoizam/a-48600570])
-*[[Fergus Bordewich]]
-**"Iako je čak i danas službeno zabranjeno kritizirati Tita, upravo su njegove politike krive za nevolje ove zemlje. U ranim 1970-im godinama, njegove čistke liberala i inovatora iz Komunističke partije ostavile su traga." (13.04.1986, New York Times, may 1986. godine, [http://www.nytimes.com/1986/04/13/magazine/yugoslavia-since-tito.html?pagewanted=all])
-*[[Frank Magil]]
-**"U mnogim aspektima provodio je (op.a. Tito) samovolju i uzgajao kult ličnosti kao i njegov protivnik Staljin. Njegova netolerancija prema kritikama, čak i od ideološki srodnih suradnika poput Đilasa, okaljala je njegovu tvrdnju da je zagovornik egalitarne demokracije. Njegova ekonomska politika dovela je sedamdesetih do gospodarske stagnacije, nezaposlenosti i inflacije. Nije uspio razriješiti probleme Jugoslavije, a njegove neosporne zasluge mogu se uvelike pripisati okolnostima vremena i mjesta." ("The 20th Century O-Z: Dictionary of World Biography", 1. novembra 1999., Routledge, {{ISBN|978-1579580483}})
-*[[Geoffrey Swain]]
-**"Tito snosi glavni dio odgovornosti za propast samoupravljanja i Jugoslavije: u ključnom trenutku 1968. kada su svijet tresli masovni prosvjedi, Tito je poručio radnicima i studentima da će slušati njihove zahtjeve - umjesto toga, zaustavio je razvoj samoupravljanja i prebacio još veću moć u ruke republičkih elita, što je samo raspirilo nacionalističke strasti. Titov neuspjeh potvrda je da se komunizam i diktatura ne mogu kombinirati." ("Tito: A Biography (Communist Lives)", I.B. Tauris, 15. novembra 2010., {{ISBN|978-1845117276}}
-*[[Goran Milić]]
-**"On bi održao tri govora, pohapsio pola svijeta i ako bi preživo Facebook vladao bi 20 godina. Ali mislim da Tito ne bi preživio Facebook." (odgovor na pitanje "kako bi Tito danas riješio probleme" u emisiji Pressing, na N1 TV, 14.01.2016, [http://ba.n1info.com/a122539/Vijesti/Vijesti/Goran-Milic-o-Aliji-Izetbegovicu.html])
-*[[Halid Muslimović]]
-**"Oživio bih Josipa Broza Tita i Goli otok stavio u funkciju." (Dnevni Avaz, 15.2.2018.)
-*[[Husein Tokić]]
-** "Tito je u Bosni na račun Bošnjaka pomirio četnike i ustaše"... Historijski je evidentno, ustvari da je Tito ovako riješeno bosanstvo pripremio za budući odstrjel u slučaju za naknadno historijsko potvrđivanje nacije za dio bosanskog naroda koji je prihvatio islam kao vjeru u onim vremenima kada su pravoslavlje i katoličanstvo isto tako agresivno i duhovno jurišali na starobosansku crkvu. Titova Bosna, je autohtonim pravoslavcima i katolicima potvrdila šahovnicu i ocil. Titov bosanski grb i zastava ustvari i jest grubo rečeno obilježje ljiljana falus-dimnjakom. S njime najbrojniji narod u BiH sa Titom dobija nacionalni kompleks bosanske državotvornosti i po Ustavu iz 1974.... (iz eseja "Tito i bošnjačka nacionalna šizofrenija" Preporod,2005,knjiga "Jugoslavenstvo je SH agresija" OFF-SET Tuzla , 2011)
-*[[Ivan Pernar]]
-**"Tito je radio dobre i loše stvari. Za ono što je dobro radio, što je gradio tvornice, štitio prava radnika, skidam mu kapu, ali za to što je poslije 2. svjetskog rata likvidirao desetke hiljada Hrvata, za to bih mu skinuo glavu." (za Večernji list, 06. decembra 2016.)
-*[[Ivo Banac]]
-**"Ironija Titovog izvanrednog života to što je kreirao uvjete za konačno uništenje njegova životnog pothvata. Umjesto da dopusti demokratizaciju, stalno je ometao napore reformista, dok u isto vrijeme nije uspio zadovoljiti njihove protivnike. Stvorio je federalnu državu, ali u isto vrijeme stalno je izražavao strah od posljedica decentralizacije. Znao je da se Hrvati, Srbi, Slovenci i ostali ne mogu integrirati u neku nad-naciju, ali njegov je "jugoslavizam" nalikovao na unitarizam. Promicao je samoupravljanje, ali nikad nije prepustio monopol moći Komunističke partije. Dopustio je slobodu znanosti, umjetnosti i kulture nečuvenu u sovjetskom bloku, ali svejedno je osuđivao Zapad. Propovijedao je miroljubivu koegzistenciju, ali je izgradio Jugoslavensku narodnu armiju koja je 1991. dokrajčila umiruću Jugoslaviju. Nakon smrti je ostavio državnu riznicu praznom, a političke oportuniste izvan kontrole. Umro je prekasno za konstruktivne promjene, a prerano da spriječi kaos." ("Encyclopedia Britannica", 20. jula 1998., [https://www.britannica.com/biography/Josip-Broz-Tito])
-*[[Jakov Sedlar]]
-**"Titova komunistička država učinila je najveće zlo hrvatskome narodu u povijesti i morbidno je kada neki još brane masovnog ubicu Tita i njegov morbidni sistem." (14. aprila 2016, Vijenac 577, "Tito je bio antisemit", Matica Hrvatska, u razgovoru sa Andrijom Tunjićem [https://www.matica.hr/vijenac/577/tito-je-bio-antisemit-25524/])
-*[[Karl-Peter Schwarz]]
-**"Prije 35 godina je godišnjica njemačke kapitulacije stajala u znaku - maršala Josipa Broza Tita. Osmog maja 1980, taj diktator je sahranjen u Beogradu. Dobio je najveći pogreb koji je svijet ikada vidio. Šefovi država i vlada 128 zemalja su doputovali, među njima Leonid Brežnjev, Hua Guo Feng, Margaret Tačer, Sandro Pertini, Karl Karstens, Helmut Šmit, Erih Honeker, Kim Il Sung, Gustav Husak i Sadam Husein. Istok, Zapad i Jug su se poklonili pred grobom jednog od najvećih masovnih ubica 20. vijeka. I poslije Tita-Tito - glasila je tada parola jugoslovenskih komunista." (Die Frankfurter Allgemeine Zeitung,[http://www.dw.com/sr/sklanjajte-tog-tita/a-18427218])
-*[[Nataša Zimonjić-Čengić]]
-**"...saznavši da je jedan od koljača i Ranko Popadić, partizanski komandir, Zulfikarpašić je bez duše odjurio u komandu mjesta, i to ispričao Rodoljubu Čolakoviću i Risti Tošiću. "Čolaković mi je rekao: 'Kada bismo mi hapsili koljače među ovdašnjim Srbima, onda bismo pohapsili pola našeg Narodnog odbora i većinu vojnika...' A Tito: 'Mi ne možemo voditi protusrpsku politiku, u našoj vojsci se nalazi preko 95 odsto Srba.' Odgovorio sam: 'Ali, to nije protusrpska, to je protukoljačka politika...'"." (Ispovijest jedne partizanke, Nataša Zimonjić-Čengić, BH Dani, br. 263, [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/263/t26302.shtml])
-*[[Noel Malcolm]]
-**"Ja ne mislim da je Tito našao pravo rješenje; naprotiv, on je stvorio dobar dio problema. Višenacionalne federacije mogu funkcionirati samo ako posjeduju istinske demokratske institucije i tradicije. A ono što je Tito stvorio bilo je sve duboko nedemokratski. Politička struktura koju je on stvorio pripremila je najmanje na tri načina teren za nasilje u devedesetim godinama. Prvo, oduzela je običnim nacionalnim osjećajima pravu demokratsku mogućnost izražavanja; stoga su se neke vrste nacionalizma, posebno u Srbiji, na kraju izrodile u ekstremizam i nasilje. Drugo, upravo je komunistički sistem proizveo onaj tip političara manipulatora koji nastupa s pozicija moći, čiji je karakteristični predstavnik [[Slobodan Milošević]]. I treće, ekonomski neuspjesi Titova sistema ostavili su za sobom siromašno i razočarano stanovništvo, savršen materijal kojim se političar kao Milošević mogao poslužiti da provede u praksi svoju demagošku politiku." ("Bosna kratka povijest", Buybook, 2011., u predgovoru, {{ISBN|9789958301117}})
-*[[Pero Simić]]
-**"Jedan od posljednjih uslova je bio da Tito sve one jugoslovenske komuniste o kojima je pisao negativne karakteristike i doprinosio njihovom tragičnom kraju na taj način, sve više ih sumnjičeći. Oni su već bili osumnjičeni, tad je sumnja bila dovoljna za likvidaciju. Takva su vremena bila u sovjetskom savezu. Sve ih je isključio iz Komunističke partije Jugoslavije. Ja sam našao u arhivi Komentarne u Moskvi, odlazeći tamo 8 puta od 1990. do 2008 godine i našao imena 12 najistaknutijih jugoslovenskih komunista koji su bili živi kada ih je Tito marta '39.-e isključio iz KPJ a strijeljani su samo mjesec dana kasnije. Dakle, kada je u Moskvu stigla vijest da ih je sopstvena partija isključila iz partije i proglasila neprijateljima... Tito je bio na sistemu uslovljavanja. Jedan od posljednjih uslova jeste da rasčisti sa onima koji su likvidirani, jer je taj cinični sovjetski režim, staljinistički, htio da ima čiste ruke, pa su partije preuzimale odgovornost za likvidacije ljudi koji su NKVD-ovci. '38-e godine on piše karakteristiku jedne od najistaknutijih ličnosti KPJ, jednom od njenih osnivača i po mom mišljenju najobrazovanijem jugoslovenskom komunisti, između Prvog i Drugog svjetskog rata, profesoru beogradskog univerziteta Simi Markoviću. Njegove rečenice su brutalne. Kaže, ja sam od početka sumnjao u njega. To je bilo sasvim dovoljno da ostane bez glave. Isključen je marta '39, ubijen aprila '39. Tako da Titovo učešće u tragedijama svojih partijskih drugova je bivalo sve veće i on se zapravo na tome dokazao. (o Titovim likvidacijama partijskih drugova i dolasku na vlast, u emisiji "Nekad bilo", na TV RTRS, sa voditeljem Sinišom Mihajlovićem)
-*[[Richard Barton]]
-**""Malo me iznervirala nervoza s kojom nas posluga sve poslužuje. Tito i Jovanka žive u nevjerovatnom luksuzu, neuporedivim s bilo čim drugim što sam vidio. Nakon ručka, predsjednik i ja smo puno razgovarali o ratu, a posebno o Sutjesci. Pitao sam ga voli li Staljina. Dugo je čekao na odgovor, i na kraju je rekao da mu se "sviđa, odnosno, divi mu se kao političaru, ali da ga ne voli kao čovjeka". ("Burtonovi memoari", Jutarnji list, 22. augusta 2022, [https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/dnevnik-slavnog-glumca-tito-je-bio-prilicno-dosadan-a-jovanka-je-zena-seljackog-izgleda-15237594]
-[https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2022&mm=08&dd=22&nav_id=2200746] [https://harpers.org/archive/2012/10/the-longest-days/])
-*[[Richard Eder]]
-**"Jasno je, pa i u razgovoru s dužnosnicima ovdje, da je Titov žestoki napad na Izrael i njegovo savezništvo s Arapima stvorilo atmosferu neslaganja, čak i među članovima njegove Vlade. Postoji opravdana zabrinutost da bi Jugoslavija, koja gleda prema zapadu po pitanju ekonomskog, društvenog i političkog razvoja, mogla ugroziti svoj položaj ako nastavi s optužbama protiv Izraela, a samim time i protiv SAD-a i Velike Britanije. Ono što najviše zabrinjava je sve glasniji anti-američki stav kojeg zauzima jugoslavenska štampa i radio. Povrh toga, po prvi put, beogradski list zauzeo je snažno stajalište protiv američkih Židova. U listu stoji: "6 milijuna američkih Židova, zahvaljujući svojem obrazovanju i poslovnim položajima, imaju znatno veću moć nego što bi to bilo normalno za jednu manjinu u moru od 200 milijuna stanovnika. Izraelski ciljevi su stalno u krupnom planu. Stvoren je dojam kako su izraelski ciljevi moralna odgovornost cijelog SAD-a i da bi taj SAD morao stalno davati snažnu potporu židovskoj državi unutar arapskog svijeta." (New York Times, 12.6.1967. u Beogradu)
-*[[Sanin Musa]]
-**"Smiješna je komunistička izjava po kojoj si mogao u džamiju ići i u Titinom vaktu. Tom konstrukcijom su nas varali i prali svoju savjest. Da, mogao si ići, ali te onda nigdje nije bilo! Bio si osuđen, bez suda! Ko je tada rahat mogao reći da posti, i da se ne brine za eventualne posljedice gubitka radnog mjesta, npr.?! Kompletan sistem bio je zasnovan na sintagmi da Bog ne postoji, dok se u isti vakat Josip Broz profilirao kao Bog koji se obožava, preuzevši sve prerogative koji pripadaju istinskom Stvoritelju i Gospodaru: s Titom se zaklinjalo, Tito se nije smio opsovati... Zaostavština Josipa Broza u BiH i Sarajevu, pored novih pionira koji su njime zadojili svoja srca, jeste glavna ulica u glavnom bh gradu. Velika se prašina podigla ovih dana oko te ulice i njenog preimenovanja u ulicu Alije Izetbegovića. Postkomunistički kadrovi su u jedan glas graknuli i skočili, kao na federima, protiv te ideje! Džaba, doći će i taj dan kada ćemo joj promijeniti ime, nadam se i vjerujem brzo, Titini pioniri, stari i ovi mladi, koji mu se zakleše da sa njegova puta neće skrenuti, ništa tu neće moći učiniti! I ne samo nju... Nego i Mis Irbina, Valtera Perića i svih drugih zaduženih da od Bošnjaka naprave ovce koje o sebi ništa znati neće, kojima će drugi pisati i poturati historiju i porijeklo i kojima Gospodar neće biti Allah, nego Josip Broz Tito, a alkohol i kocka nerazdvojni drugovi. U isto vrijeme ne zna se ništa o istinskim oslobodiocima Sarajeva, 16.muslimanskoj brigadi, koji su prvi ušli u Sarajevo i oslobodili ga 05.aprila '45. Njihova, komunistička, ostavština je i tzv. Vječna vatra u već spomenutoj ulici glavnog grada. Instalirano i podmetnuto kako Bošnjaci ne bi znali za pravu Vječnu vatru, Džehennem, i kako bi hrlili ka njoj! I pokrenućemo inicijativu za postavljanje stuba sama na kojem će biti ispisana imena onih koji su direktno ili indirektno doprinijeli agresiji i genocidu nad Bošnjacima. Sve više mladih i svjesnih Bošnjaka stoji iza ovih ideja!" (19.08.2017. na ofijcijelnoj Facebook stranici, komentar profesora na reakcije zbog ideje Tarika Dautovića o preimenovanju Titove ulice u Sarajevu, [https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1687761117902396&id=495374460474407])
-*[[Silvio Bubalo]]
-**"Najduža ulica u gradu Mostaru nosi ime po čovjeku koji je bio lider u nedemokratskom i totalitarnom komunističkom režimu. Mišljenja smo da to vrijeđa osjećaje stanovnika grada i turista jer je komunistički režim odgovoran za smrt više od 80 miliona ljudi, a jugoslovenski komunistički režim na čijem je čelu bio Josip Broz Tito odgovoran za smrt blizu milion ljudi." (31. augusta 2022., na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, [https://faktor.ba/vijest/zustra-rasprava-gradonacelnik-kordic-napustio-sjednicu-u-mostaru-ostaje-ulica-marsala-tita/173785]
-*[[Slaven Knezović]]
-**"Zlotvor Tito je pobio oko 18.000 ljudi u zapadnoj Hercegovini nakon završenog rata." (komentar na SDP-ove "osude rušenja spomenika antifašistima i kulturocida" u Širokom Brijegu, HR Svijet, 06.05.2013., [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=27406:slaven-knezovi-zlotvor-tito-je-pobio-oko-18000-ljudi-u-zapadnoj-hercegovini-nakon-zavrenog-rata])
-*[[Srđan Dragojević]]
-**"Jedan tip iz Višegrada, ne sjećam mu se imena a i ne želim da se sjetim, u vrijeme dok smo snimali film, jedne večeri u kafani je pričao kao šaljivu, jednu odvratnu priču kako su se muslimanske izbjeglice - žene i djeca, krili u tunelima. I oni su gađali iz topova te tunele da pogode što više ljudi. To je bilo vrijeme kada su se takve priče pričale kao anegdote. I taj isti tip nešto kasnije ispriča kako je išao Titu pješke na sahranu. Taj isti zločinac koji je pucao na tunel u kome se kriju žene i deca ispriča to o Titovoj sahrani i ja zabilježim priču za kafanskim stolom, a Bata Živojinović to izgovori u filmu." (o dešavanjima za vrijeme snimanja filma "Lepa sela lepo gore" za Nedjeljnik.rs)
-*[[Tarik Dautović]]
-**"I Allaha mi ćemo uraditi sve da preimenujemo Titovu ulicu! Neće glavna sarajevska ulica nositi ime tog zločinca, diktatora, vođe totalitarističko-komunističko-zločinačko-ateističkog sistema koji je zatirao svako sjeme muslimanskog, bošnjačkog intelekta. Zvat će se Alije Izetbegovića. I nikome se nećemo pravdati i prilagođavati. Ovo govorim u ime nove generacije Bošnjaka." (na svom Facebook profilu, 17.08.2017, prenosi Klix.ba [https://www.klix.ba/vijesti/bih/sda-ov-podmladak-tarik-dautovic-titovu-ulicu-u-sarajevu-preimenovat-cemo-u-ulicu-alije-izetbegovica/170817056])
-*[[Zdravko Čolić]]
-**"Ja i dalje stojim iza te pjesme (op.a. "Druže Tito mi ti se kunemo"). Ta pjesma je bila dio jednog vremena, za nekog dobrog za nekog lošeg. Ne stidim se i ne kajem se što sam je pjevao. Nisam čovjek koji će uljepšavati ili negirati svoju prošlost. Ja sam volio Tita."
-*[[Zilhad Ključanin]]
-**"Naši očevi prestali su biti očevi kada su za Oca cjelokupne nacije ustoličili Titu."
-*[[Zlatko Vitez]]
-**"Lahko je poslije Tita bilo glumiti Tita. Možeš se danas s njegovim likom i djelom šprdati do mile volje. Možeš nazvati i zagorske kiseliše njegovim imenom. Ali u vrijeme kada se za sve pitala partija, komesari i udbaši, Tita su mogli glumiti samo odabrani. A, meni su udbaši zabranili da glumim Tita." (za ''Večernji list'')
-*[[Željko Pervan]]
-**"Pol Pot, koji je ubio dva milijuna ljudi, bio je na radnim akcijama Ora-Sava u Titovoj Jugoslaviji." (emisija "Bujica", 11. jula 2018. Z1 TV)
-{{wikipedia|Josip Broz Tito}}
-[[Kategorija:Politika|Tito,Josip Broz]]
-[[Kategorija:Historija|Tito,Josip Broz]]