Josip Broz Tito

Izvor: Wikicitati
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Josip Broz Tito
jugoslovenski političar, državnik i komunistički vođa
Rođenje
07.05.1892.
Kumrovec, Hrvatska
Smrt
04.05.1980.
Ljubljana, Slovenija
  • "Dođe maca na vratanca."
  • "Radimo kao da ćemo 100 godina živjeti, pripremamo se kao da će sutra rat."
  • "Ljude treba pustiti pa neka ako hoće budu nacionalno neopredijeljeni građani Jugoslavije. Neka taj čovjek bude Bosanac, Hercegovac. Vani vas i ne zovu drugačije nego imenom Bosanac, pa bio to Musliman, Srbin ili Hrvat." - u razgovoru sa Hamdijom Pozdercem o ustavnim promjenama 1971. godine.
  • "Mi smo more krvi prolili za bratstvo i jedinstvo naših naroda. E nećemo nikome dozvoliti da nam dira ili da nam ruje iznutra, da se ruši to bratstvo i jedinstvo."

Drugi o njemu[uredi]

    • "Danas mnogi pričaju kako je bilo bolje u Titovo vrijeme, da smo se voljeli bez obzira na vjeru i naciju. Ne može to biti istina, da smo se tako voljeli, onda se ne bi međusobno ubijali. Mnogi govore da smo u vrijeme Tita bili sigurni, da smo mogli spavati na klupi u parku. Pa je li normalno da spavamo na klupi u parku?" (emisija "Centralni zatvor", 04. 05. 2017, Radio Otvorena mreža) 
    • "Pazite, mene su u više mahova pitali o tome. Ja sam mjesec dana manje-više davao istovjetan odgovor. Rekao sam maloprije, ima neke analogije. Meni je bio simpatičan zbog svoje borbe protiv četnika i ustaša. Ono što se kasnije dogodilo u Bosni, borba koju sam ja predvodio i bio njen učesnik, bila je isto tako borba protiv četnika i ustaša. To je ono što ga je meni, na neki način, politički približavalo. Ali, on meni kao čovjek nije bio stran. Jednostavno ga nisam poznavao. Ja sam ga vidio samo jednom u Nikšiću kad se neka centrala puštala u pogon. Vidio sam ga iz blizine od oko desetak metara, dakle, ne mogu reći da sam ga poznavao. Čitao sam nekad njegove govore i onako sam stvarao neki utisak o čovjeku. Ja nisam nikad krio simpatije prema tom čovjeku, jer mi nije davao utisak nekog zloće-čovjeka. Imao sam utisak da je širok čovjek, otvoren prema životu, da je volio da živimo i da je puštao druge da ga žive, za razliku od drugih komunističkih rukovodilaca koji su bili više askete. Znate i vi, pod asketama je teško, sami sebe izlažu patnji, pa to traže i od drugih ljudi. Tito je bio neka druga vrsta čovjeka. I tako, jednom riječju, nemam ja neki negativni odnos prema Titu. Vi znate, mi ovdje ni ulicu koja se zove po njegovom imenu nismo nikad predili, mada smo to mogli da uradimo. Prošli smo kroz vrlo težak period od rata, kada je bilo takvih zahtjeva. Mi to nismo dali. Nisam ni ja dao to. Jednostavno ne smatram da historija počinje od nas. Taj čovjek je uradio neke značajne stvari, stvorio je jednu zemlju, ojačao je. Naravno, napravio je puno grešaka. Ja ne dijelim njegova uvjerenja. Bio je to jednopartijski sistem. Ali, on je 21 godinu, od 1945. do 1966. godine bio u rukama Rankovića i mnoge stvari koje čine hipoteku komunističkog sistema učinjene su baš tada. Goli otok i obračun sa inforbiroovcima, puni zatvori, neimaština, nema se pasoša. Trebate znati, to naš narod ne zna. Danas svaki čovjek ima pasoš. Onda je jedan mali broj ljudi imao pasoš, možda svega 1%. Naravno, da bi došli do pasoša, trebalo je proći procedure i procedure. Dakle, to je jedan sistem u kojem Tito nije sam potpuno vladao u prvom dijelu zbog starosti. Ali period od 1968. do 1978. može se smatrati jednim periodom u kojem je dominirala njegova ličnost i on je mogao da sprovede neke stvari." (sakupljeni intervjui sa Alijom Izetbegovićem, u knjizi Mate Đakovića, "Moji razgovori sa Alijom") 
    • "Pokušaj da se SDA izbaci iz vlasti je veoma opasan proces. Jer, ko će ostati u toj vlasti: ostaće sljedbenici Josipa Broza, sljedbenici Franje Tuđmana i sljedbenici Radovana Karadžića. To nije dobar proces. Sljedbenici Alije Izetbegovića i branioci ove zemlje moraju biti zastupljeni u vlasti." (7.8.2012., BKC, Tuzla, [1]) 
    • "Tito i njegovi suradnici vršili su pritisak na narod da se uzima prezime po nekom pretku i da se dodaje "ski" na kraj, umjesto "ić". Moj pradjed bio je Đura i onda su po njemu moji prihvatili prezime Đurovski." (intervjuu za Kurir, 19.12.2021. [2])

 

    • "Uvijek sam bio impresioniran predsjednikom Titom kao vođom kompleksne države u nemirnom svijetu i dalekovidnim međunarodnim državnikom. Moje kolege u Chase Manhattan banci i ja bili smo duboko dirnuti viješću o njegovoj smrti. On je bio veliki ratni lider, koji je osnovao novu Jugoslaviju u duhu bratstva i jedinstva. Predsjednik Tito dao je ogroman doprinos miru u svijetu, što će trajati u budućnosti. Za svoju ulogu stvaraoca Pokreta nesvrstanih on je svuda zaslužio poštovanje ljudi, ali će se duboko osjećati nedostatak njegove hrabrosti i rukovođenja. Iako je predsjednik Tito otišao, nezavisnost, stabilnost i prosperitet Jugoslavije služiće kao živo svjedočanstvo o njemu." (nakon Titove smrti, [3])
    • "Kolektivna trauma Jugoslavena, koji u Titu velikom većinom nisu vidjeli samo „oca nacije" već socijalističko polubožanstvo, vrhovnog svećenika partizanskog mita, bila je ravna suočavanju djeteta sa vlastitom smrtnošću kroz smrt roditelja. Poslije Titove smrti mnogi pjesnici su pokušavali izraziti taj trenutak utrnulosti, ali je najčešće sve završavalo u lošoj udvoričkoj poeziji." (za DW, 04. maja 2019., [4])
    • "Poznata su Titova nepočinstva kao što je poslijeratno protjerivanje manjina, nasilna kolektivizacija, golootočki kazamat, trpanje disidenata u zatvor počevši s Milovanom Đilasom. Oko Blajburga su stvari složenije, bar što se tiče Josipa Broza. On je izdao naređenje da se zarobljenici ne ubijaju bez vojnog suda. A ubijani su. Danas bi ga Haag teretio po zapovjednoj odgovornosti." (za DW, 04. maja 2019., [5])
    • "Iako je čak i danas službeno zabranjeno kritizirati Tita, upravo su njegove politike krive za nevolje ove zemlje. U ranim 1970-im godinama, njegove čistke liberala i inovatora iz Komunističke partije ostavile su traga." (13.04.1986, New York Times, may 1986. godine, [6])
    • "U mnogim aspektima provodio je (op.a. Tito) samovolju i uzgajao kult ličnosti kao i njegov protivnik Staljin. Njegova netolerancija prema kritikama, čak i od ideološki srodnih suradnika poput Đilasa, okaljala je njegovu tvrdnju da je zagovornik egalitarne demokracije. Njegova ekonomska politika dovela je sedamdesetih do gospodarske stagnacije, nezaposlenosti i inflacije. Nije uspio razriješiti probleme Jugoslavije, a njegove neosporne zasluge mogu se uvelike pripisati okolnostima vremena i mjesta." ("The 20th Century O-Z: Dictionary of World Biography", 1. novembra 1999., Routledge, ISBN 978-1579580483) 
    • "Tito snosi glavni dio odgovornosti za propast samoupravljanja i Jugoslavije: u ključnom trenutku 1968. kada su svijet tresli masovni prosvjedi, Tito je poručio radnicima i studentima da će slušati njihove zahtjeve - umjesto toga, zaustavio je razvoj samoupravljanja i prebacio još veću moć u ruke republičkih elita, što je samo raspirilo nacionalističke strasti. Titov neuspjeh potvrda je da se komunizam i diktatura ne mogu kombinirati." ("Tito: A Biography (Communist Lives)", I.B. Tauris, 15. novembra 2010., ISBN 978-1845117276
    • "On bi održao tri govora, pohapsio pola svijeta i ako bi preživo Facebook vladao bi 20 godina. Ali mislim da Tito ne bi preživio Facebook." (odgovor na pitanje "kako bi Tito danas riješio probleme" u emisiji Pressing, na N1 TV, 14.01.2016, [7])
    • "Oživio bih Josipa Broza Tita i Goli otok stavio u funkciju." (Dnevni Avaz, 15.2.2018.)
    • "Tito je u Bosni na račun Bošnjaka pomirio četnike i ustaše"... Historijski je evidentno, ustvari da je Tito ovako riješeno bosanstvo pripremio za budući odstrjel u slučaju za naknadno historijsko potvrđivanje nacije za dio bosanskog naroda koji je prihvatio islam kao vjeru u onim vremenima kada su pravoslavlje i katoličanstvo isto tako agresivno i duhovno jurišali na starobosansku crkvu. Titova Bosna, je autohtonim pravoslavcima i katolicima potvrdila šahovnicu i ocil. Titov bosanski grb i zastava ustvari i jest grubo rečeno obilježje ljiljana falus-dimnjakom. S njime najbrojniji narod u BiH sa Titom dobija nacionalni kompleks bosanske državotvornosti i po Ustavu iz 1974.... (iz eseja "Tito i bošnjačka nacionalna šizofrenija" Preporod,2005,knjiga "Jugoslavenstvo je SH agresija" OFF-SET Tuzla , 2011)
    • "Tito je radio dobre i loše stvari. Za ono što je dobro radio, što je gradio tvornice, štitio prava radnika, skidam mu kapu, ali za to što je poslije 2. svjetskog rata likvidirao desetke hiljada Hrvata, za to bih mu skinuo glavu." (za Večernji list, 06. decembra 2016.)
    • "Ironija Titovog izvanrednog života to što je kreirao uvjete za konačno uništenje njegova životnog pothvata. Umjesto da dopusti demokratizaciju, stalno je ometao napore reformista, dok u isto vrijeme nije uspio zadovoljiti njihove protivnike. Stvorio je federalnu državu, ali u isto vrijeme stalno je izražavao strah od posljedica decentralizacije. Znao je da se Hrvati, Srbi, Slovenci i ostali ne mogu integrirati u neku nad-naciju, ali njegov je "jugoslavizam" nalikovao na unitarizam. Promicao je samoupravljanje, ali nikad nije prepustio monopol moći Komunističke partije. Dopustio je slobodu znanosti, umjetnosti i kulture nečuvenu u sovjetskom bloku, ali svejedno je osuđivao Zapad. Propovijedao je miroljubivu koegzistenciju, ali je izgradio Jugoslavensku narodnu armiju koja je 1991. dokrajčila umiruću Jugoslaviju. Nakon smrti je ostavio državnu riznicu praznom, a političke oportuniste izvan kontrole. Umro je prekasno za konstruktivne promjene, a prerano da spriječi kaos." ("Encyclopedia Britannica", 20. jula 1998., [8])
  • Jakov Sedlar
    • "Titova komunistička država učinila je najveće zlo hrvatskome narodu u povijesti i morbidno je kada neki još brane masovnog ubicu Tita i njegov morbidni sistem." (14. aprila 2016, Vijenac 577, "Tito je bio antisemit", Matica Hrvatska, u razgovoru sa Andrijom Tunjićem [9])
    • "Prije 35 godina je godišnjica njemačke kapitulacije stajala u znaku - maršala Josipa Broza Tita. Osmog maja 1980, taj diktator je sahranjen u Beogradu. Dobio je najveći pogreb koji je svijet ikada vidio. Šefovi država i vlada 128 zemalja su doputovali, među njima Leonid Brežnjev, Hua Guo Feng, Margaret Tačer, Sandro Pertini, Karl Karstens, Helmut Šmit, Erih Honeker, Kim Il Sung, Gustav Husak i Sadam Husein. Istok, Zapad i Jug su se poklonili pred grobom jednog od najvećih masovnih ubica 20. vijeka. I poslije Tita-Tito - glasila je tada parola jugoslovenskih komunista." (Die Frankfurter Allgemeine Zeitung,[10])
    • "...saznavši da je jedan od koljača i Ranko Popadić, partizanski komandir, Zulfikarpašić je bez duše odjurio u komandu mjesta, i to ispričao Rodoljubu Čolakoviću i Risti Tošiću. "Čolaković mi je rekao: 'Kada bismo mi hapsili koljače među ovdašnjim Srbima, onda bismo pohapsili pola našeg Narodnog odbora i većinu vojnika...' A Tito: 'Mi ne možemo voditi protusrpsku politiku, u našoj vojsci se nalazi preko 95 odsto Srba.' Odgovorio sam: 'Ali, to nije protusrpska, to je protukoljačka politika...'"." (Ispovijest jedne partizanke, Nataša Zimonjić-Čengić, BH Dani, br. 263, [11])
    • "Ja ne mislim da je Tito našao pravo rješenje; naprotiv, on je stvorio dobar dio problema. Višenacionalne federacije mogu funkcionirati samo ako posjeduju istinske demokratske institucije i tradicije. A ono što je Tito stvorio bilo je sve duboko nedemokratski. Politička struktura koju je on stvorio pripremila je najmanje na tri načina teren za nasilje u devedesetim godinama. Prvo, oduzela je običnim nacionalnim osjećajima pravu demokratsku mogućnost izražavanja; stoga su se neke vrste nacionalizma, posebno u Srbiji, na kraju izrodile u ekstremizam i nasilje. Drugo, upravo je komunistički sistem proizveo onaj tip političara manipulatora koji nastupa s pozicija moći, čiji je karakteristični predstavnik Slobodan Milošević. I treće, ekonomski neuspjesi Titova sistema ostavili su za sobom siromašno i razočarano stanovništvo, savršen materijal kojim se političar kao Milošević mogao poslužiti da provede u praksi svoju demagošku politiku." ("Bosna kratka povijest", Buybook, 2011., u predgovoru, ISBN 9789958301117)
    • "Jedan od posljednjih uslova je bio da Tito sve one jugoslovenske komuniste o kojima je pisao negativne karakteristike i doprinosio njihovom tragičnom kraju na taj način, sve više ih sumnjičeći. Oni su već bili osumnjičeni, tad je sumnja bila dovoljna za likvidaciju. Takva su vremena bila u sovjetskom savezu. Sve ih je isključio iz Komunističke partije Jugoslavije. Ja sam našao u arhivi Komentarne u Moskvi, odlazeći tamo 8 puta od 1990. do 2008 godine i našao imena 12 najistaknutijih jugoslovenskih komunista koji su bili živi kada ih je Tito marta '39.-e isključio iz KPJ a strijeljani su samo mjesec dana kasnije. Dakle, kada je u Moskvu stigla vijest da ih je sopstvena partija isključila iz partije i proglasila neprijateljima... Tito je bio na sistemu uslovljavanja. Jedan od posljednjih uslova jeste da rasčisti sa onima koji su likvidirani, jer je taj cinični sovjetski režim, staljinistički, htio da ima čiste ruke, pa su partije preuzimale odgovornost za likvidacije ljudi koji su NKVD-ovci. '38-e godine on piše karakteristiku jedne od najistaknutijih ličnosti KPJ, jednom od njenih osnivača i po mom mišljenju najobrazovanijem jugoslovenskom komunisti, između Prvog i Drugog svjetskog rata, profesoru beogradskog univerziteta Simi Markoviću. Njegove rečenice su brutalne. Kaže, ja sam od početka sumnjao u njega. To je bilo sasvim dovoljno da ostane bez glave. Isključen je marta '39, ubijen aprila '39. Tako da Titovo učešće u tragedijama svojih partijskih drugova je bivalo sve veće i on se zapravo na tome dokazao. (o Titovim likvidacijama partijskih drugova i dolasku na vlast, u emisiji "Nekad bilo", na TV RTRS, sa voditeljem Sinišom Mihajlovićem)
  • Richard Barton
    • ""Malo me iznervirala nervoza s kojom nas posluga sve poslužuje. Tito i Jovanka žive u nevjerovatnom luksuzu, neuporedivim s bilo čim drugim što sam vidio. Nakon ručka, predsjednik i ja smo puno razgovarali o ratu, a posebno o Sutjesci. Pitao sam ga voli li Staljina. Dugo je čekao na odgovor, i na kraju je rekao da mu se "sviđa, odnosno, divi mu se kao političaru, ali da ga ne voli kao čovjeka". ("Burtonovi memoari", Jutarnji list, 22. augusta 2022, [12]

[13] [14])

    • "Jasno je, pa i u razgovoru s dužnosnicima ovdje, da je Titov žestoki napad na Izrael i njegovo savezništvo s Arapima stvorilo atmosferu neslaganja, čak i među članovima njegove Vlade. Postoji opravdana zabrinutost da bi Jugoslavija, koja gleda prema zapadu po pitanju ekonomskog, društvenog i političkog razvoja, mogla ugroziti svoj položaj ako nastavi s optužbama protiv Izraela, a samim time i protiv SAD-a i Velike Britanije. Ono što najviše zabrinjava je sve glasniji anti-američki stav kojeg zauzima jugoslavenska štampa i radio. Povrh toga, po prvi put, beogradski list zauzeo je snažno stajalište protiv američkih Židova. U listu stoji: "6 milijuna američkih Židova, zahvaljujući svojem obrazovanju i poslovnim položajima, imaju znatno veću moć nego što bi to bilo normalno za jednu manjinu u moru od 200 milijuna stanovnika. Izraelski ciljevi su stalno u krupnom planu. Stvoren je dojam kako su izraelski ciljevi moralna odgovornost cijelog SAD-a i da bi taj SAD morao stalno davati snažnu potporu židovskoj državi unutar arapskog svijeta." (New York Times, 12.6.1967. u Beogradu)
    • "Smiješna je komunistička izjava po kojoj si mogao u džamiju ići i u Titinom vaktu. Tom konstrukcijom su nas varali i prali svoju savjest. Da, mogao si ići, ali te onda nigdje nije bilo! Bio si osuđen, bez suda! Ko je tada rahat mogao reći da posti, i da se ne brine za eventualne posljedice gubitka radnog mjesta, npr.?! Kompletan sistem bio je zasnovan na sintagmi da Bog ne postoji, dok se u isti vakat Josip Broz profilirao kao Bog koji se obožava, preuzevši sve prerogative koji pripadaju istinskom Stvoritelju i Gospodaru: s Titom se zaklinjalo, Tito se nije smio opsovati... Zaostavština Josipa Broza u BiH i Sarajevu, pored novih pionira koji su njime zadojili svoja srca, jeste glavna ulica u glavnom bh gradu. Velika se prašina podigla ovih dana oko te ulice i njenog preimenovanja u ulicu Alije Izetbegovića. Postkomunistički kadrovi su u jedan glas graknuli i skočili, kao na federima, protiv te ideje! Džaba, doći će i taj dan kada ćemo joj promijeniti ime, nadam se i vjerujem brzo, Titini pioniri, stari i ovi mladi, koji mu se zakleše da sa njegova puta neće skrenuti, ništa tu neće moći učiniti! I ne samo nju... Nego i Mis Irbina, Valtera Perića i svih drugih zaduženih da od Bošnjaka naprave ovce koje o sebi ništa znati neće, kojima će drugi pisati i poturati historiju i porijeklo i kojima Gospodar neće biti Allah, nego Josip Broz Tito, a alkohol i kocka nerazdvojni drugovi. U isto vrijeme ne zna se ništa o istinskim oslobodiocima Sarajeva, 16.muslimanskoj brigadi, koji su prvi ušli u Sarajevo i oslobodili ga 05.aprila '45. Njihova, komunistička, ostavština je i tzv. Vječna vatra u već spomenutoj ulici glavnog grada. Instalirano i podmetnuto kako Bošnjaci ne bi znali za pravu Vječnu vatru, Džehennem, i kako bi hrlili ka njoj! I pokrenućemo inicijativu za postavljanje stuba sama na kojem će biti ispisana imena onih koji su direktno ili indirektno doprinijeli agresiji i genocidu nad Bošnjacima. Sve više mladih i svjesnih Bošnjaka stoji iza ovih ideja!" (19.08.2017. na ofijcijelnoj Facebook stranici, komentar profesora na reakcije zbog ideje Tarika Dautovića o preimenovanju Titove ulice u Sarajevu, [15])
  • Silvio Bubalo
    • "Najduža ulica u gradu Mostaru nosi ime po čovjeku koji je bio lider u nedemokratskom i totalitarnom komunističkom režimu. Mišljenja smo da to vrijeđa osjećaje stanovnika grada i turista jer je komunistički režim odgovoran za smrt više od 80 miliona ljudi, a jugoslovenski komunistički režim na čijem je čelu bio Josip Broz Tito odgovoran za smrt blizu milion ljudi." (31. augusta 2022., na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, [16]
    • "Zlotvor Tito je pobio oko 18.000 ljudi u zapadnoj Hercegovini nakon završenog rata." (komentar na SDP-ove "osude rušenja spomenika antifašistima i kulturocida" u Širokom Brijegu, HR Svijet, 06.05.2013., [17])
    • "Jedan tip iz Višegrada, ne sjećam mu se imena a i ne želim da se sjetim, u vrijeme dok smo snimali film, jedne večeri u kafani je pričao kao šaljivu, jednu odvratnu priču kako su se muslimanske izbjeglice - žene i djeca, krili u tunelima. I oni su gađali iz topova te tunele da pogode što više ljudi. To je bilo vrijeme kada su se takve priče pričale kao anegdote. I taj isti tip nešto kasnije ispriča kako je išao Titu pješke na sahranu. Taj isti zločinac koji je pucao na tunel u kome se kriju žene i deca ispriča to o Titovoj sahrani i ja zabilježim priču za kafanskim stolom, a Bata Živojinović to izgovori u filmu." (o dešavanjima za vrijeme snimanja filma "Lepa sela lepo gore" za Nedjeljnik.rs)
    • "I Allaha mi ćemo uraditi sve da preimenujemo Titovu ulicu! Neće glavna sarajevska ulica nositi ime tog zločinca, diktatora, vođe totalitarističko-komunističko-zločinačko-ateističkog sistema koji je zatirao svako sjeme muslimanskog, bošnjačkog intelekta. Zvat će se Alije Izetbegovića. I nikome se nećemo pravdati i prilagođavati. Ovo govorim u ime nove generacije Bošnjaka." (na svom Facebook profilu, 17.08.2017, prenosi Klix.ba [18])
    • "Ja i dalje stojim iza te pjesme (op.a. "Druže Tito mi ti se kunemo"). Ta pjesma je bila dio jednog vremena, za nekog dobrog za nekog lošeg. Ne stidim se i ne kajem se što sam je pjevao. Nisam čovjek koji će uljepšavati ili negirati svoju prošlost. Ja sam volio Tita." 
    • "Naši očevi prestali su biti očevi kada su za Oca cjelokupne nacije ustoličili Titu."
    • "Lahko je poslije Tita bilo glumiti Tita. Možeš se danas s njegovim likom i djelom šprdati do mile volje. Možeš nazvati i zagorske kiseliše njegovim imenom. Ali u vrijeme kada se za sve pitala partija, komesari i udbaši, Tita su mogli glumiti samo odabrani. A, meni su udbaši zabranili da glumim Tita." (za Večernji list)
    • "Pol Pot, koji je ubio dva milijuna ljudi, bio je na radnim akcijama Ora-Sava u Titovoj Jugoslaviji." (emisija "Bujica", 11. jula 2018. Z1 TV)
Wikipedia
Wikipedia
Preuzeto iz "https://bs.wikiquote.org/w/index.php?title=Josip_Broz_Tito&oldid=60734"