Nacija

Izvor: Wikicitati
Jump to navigation Jump to search

Citati[uredi]

  • Aleksandar Isajevič Solženicin
    • "Ja sam već imao priliku da pišem, i ne jednom, da je blagoslovena svaka nacionalna kultura. Da su nacije - boje čovječanstva. Kad bi one iščezle - čovječanstvo bi postalo tako dosadno jednoobrazno kao kad bi svi ljudi imali istu spoljašnost i karakter. Nesumnjivo da je početno stvaranje plemena dio Tvorčeve Zamisli. Za razliku od ostalih ljudskih udruživanja i organizacija - etnos, kao i porodicu, kao i ličnost, nije čovjek izmislio. I etnos nema ništa manje prava na postojanje nego porodica i ličnost." (Rusija u provaliji)
  • Antoinette Scherz
    • "Legitimnost demosa je izuzetno značajna za demokratsku teoriju kao samo-referentnu teoriju u kojoj je politička moć legitimisana u upućivanju na pojedince nad kojima se vrši [...] Legitimnost demosa leži u srcu demokratske teorije iz dva glavna razloga. Prvo, legitimnost tvrdnji učinjenih u ime naroda zavise ne samo od procesa odlučivanja, već i od subjekta koji donosi odluke. Stoga ako je legitimnost demosa upitna, legitimnost demokratskog odlučivanja je također potkopana. Drugo, legitimnost demosa utječe na njegovo pravo da isključi druge. Ako je sastav demosa proizvoljan, njegovo pravo na samo-određenje njegovih članova možda ne bude valjano. Stoga, demos kao kolektivni subjekt je od ključnog značaja za legitimnost same demokratije. Međutim, koncepcija legitimiteta demosa pati od dramatičnog manjka jasnosti. Empirijski, nije problem identificirati određene građane države koji utvore demos. Ipak šire konceptualne i naročito normativne dimenzije koncepta demosa su maglovite." (The Legitimacy of the Demos: Who Should Be Included in the Demos and on What Grounds?)
    • "Demokratija uvijek zahtijeva subjekta, tijelo naroda u njegovom procesu kolektivnog jednakog odlučivanja. Ovo znači da proširenje prava učestvovanja je normativno povezano sa principom jednakosti, koji zabranjuje ograničenje demosa na malu elitu koja vlada nad drugima. Stoga ima smisla govoriti o demosu prije svega kao o subjektu demokratije." (Ibid.)
    • "Problem granica demokratske teorije jeste u tome što inicijalna definicija granica demosa nikada ne može nastati na proceduralno demokratski način." (Ibid.)
  • Emmanuel Joseph Sieyes
    • "Šta je nacija? Tijelo sunarodinika koji žive pod zajedničkim zakonima i predstavljeni su istom zakonodavnom skupštinom, itd. [...] Treći stalež stoga sadržava sve što se tiče nacije dok se niko van Trećeg staleža ne može smatrati dijelom nacije. Šta je Treći stalež? Sve." (Šta je treći stalež?)
    • "Nacija je uvijek slobodna da izmijeni svoj ustav. Izvan svega, ona se ne može osloboditi odgovornosti davanja sigurnosti spornom ustavu [...] Tijelo koje je podvrgnuto ustavnim formama ne može preduzeti bilo kakvu odluku izvan opsega svoga ustava. Ono sebi ne može dati drugi [ustav]. Postaje ništavo od trenutka kada se kreće, govori ili djeluje na bilo koje druge osim propisanih formi [...] Takvo pravo pripada samo naciji koja je, nastavljamo da ponavljamo, nezavisna od bilo koje procedure i bilo kojih kvalifikacija." (Ibid.)
  • Enes Kišević
    • "Ne postoji hrvatska, srpska, židovska, bošnjačka ili bilo čija nacionalna smrt. Smrt je – smrt. Kao što je život – život. Moj život je u svakom čovjeku, prema tome i moja smrt je u svakom čovjeku. Sve što se svijetu događa i meni se događa. Jedini nacionalizam, koji po meni nije primitivizam, jest pripadnost ljudskoj dobroti i ljudskom srcu. Ako me pitate čiji sam pjesnik, odgovorit ću vam: ja sam pjesnik od takve narodnosti. "
  • Gerhard Hoogers
    • "Tamo gdje je nacija, ustav nije: i gdje je ustav, gdje su zakoni, država i svi njeni organi i funkcioneri, tamo nema nacije. Drugim riječima: nacija prevazilazi pravni poredak i sve ono što stoji iza toga, jer pravni poredak izvire u i iz nacije." (The Paradox of Politics from a Constitutional Perspective. The Constituent Power of the People and the Representation of the General Will)
  • Hannah Arendt
    • "[N]ajjeftinija i najopasnija maska koju je apsolut ikada poprimio u političkoj sferi, jeste maska nacije." (O revoluciji)
  • Ivan Softa
    • "Neka živi nacija. Ali nacija narodnog prava, a ne nekolicine povlaštenih ljudi. A kada narod bude vodio naciju, ona neće biti ni potrebna, jer narodi se nikad ne sukobljuju, već njihovi upravljači." (Na cesti)
  • Joseph Roth
    • "Stari čovjek s jednom nogom u grobu čiji je život ugrožen gripom u glavi čuva svoj stari tron pukim čudom što je još živ da sjedi na njemu. Koliko još dugo? Ovo doba nema koristi od njega. Ovo doba želi da formira nove nezavisne države. Narod više ne vjeruje u Boga. Njihova nova religija je nacionalizam. Nacije ne idu u crkvu, umjesto toga one idu na sastanke o nezavisnosti." (Radecki-marš)
  • Seyla Benhabib
    • "Građanstvo i prakse političkog članstva su rituali kroz koje se nacija reproducira prostorno. Kontrola teritorijalnih granica, koja je nastala zajedno sa suverenitetom savremene nacionalne države, teži da osigura čistoću nacije u vremenu kroz kontrolisanje njenih kontakata i interakcija u prostoru. Historija građanstva otkriva da su te nacionalne aspiracije ideologije; one teže da ukalupe složenu, neuređenu, i nekontrolisanu stvarnost prema nekom jednostavnom upravljačkom principu redukcije, poput nacionalnog članstva. Svaka nacija ima svoje druge, unutar i izvan [...] Uistinu, nacionalizam je konstituisan kroz niz zamišljenih kao i veoma stvarnih demarkacija između nas i njih,"mi i ostali". Kroz prakse članstva država kontroliše sinhronički i dijahronički identitet nacije. Ipak pravila nacionaliteta i građanstva svih naroda su primjesa historijskih slučajnosti, teritorijalnih borbi, kulturnih sukoba, i birokratskih dekreta. U određenim historijskim okretnicama, ta pravila i borbe koje ih okružuju postaju transparentnije i vidljivije nego u drugim vremenima. Mi smo sada na takvoj historijskoj okretnici i problem političkih granica je još jednom postao vidljiv." (Prava drugih)
    • "Dok demos, kao narodni suveren, mora istači kontrolu nad specifičnim teritorijalnim područjem, on također može biti uključen u refleksivne činove samo-konstitucije, te se tako granice demosa mogu namještati. Politika članstva u dobu disagregacije prava građanstva tiče se pregovaranja složenosti punih prava članstva, demokratskog glasa, i teritorijalnog boravka." (Ibid.)
    • "Demokratski suverenitet je temeljen na tri regulativna ideala: da je narod kako autor, tako i subjekt zakona; ideal ujedinjenog demosa; i ideja samo-zatvorenog i autohtonog teritorija nad kojim demos vlada. Tvrdila sam [...] da su zadnja dva ideala neodbranjiva kako po normativnim, tako i empirijskim osnovama. Jedinstvo demosa trebalo bi biti razumljeno ne kao sukladno dat, već radije kao proces samo-konstitucije, kroz više ili manje svjesne borbe uključivanja ili isključivanja." (Ibid.)
  • Siniša Malešević
    • "[I]nstitucije nacionalne države koriste imaginarij i retoriku solidarnosti mikro-nivoa da kontinuirano legitimiziraju i mobiliziraju društveno djelovanje pojedinaca pod njihovom kontrolom. To se ponekad čini kroz namjerna djelovanja političkih preduzetnika, nacionalističkih intelektualaca ili vojnih figura, ali u većini drugih slučajeva to je gotovo praksa iz navike u koju su uključene sve savremene nacionalne države. U ovom kontekstu, organizaciono generisana, duboka ideološka penetracija jeste preduslov za organizacioni uspjeh. Kumulativna birokratizacija prinude nudi dugoročno izgrađenu organizacionu okolinu, ali ideologija nacionalizma jeste ono što 'prevodi' istinsku mikro-solidarnost u privrženost specifičnoj državi naciji. Ono što se s vana i kolokvijalno percipira kao da ima snažan 'nacionalni identitet' jeste zaista slika dugoročnog strukturalnog razvoja: kapacitet države nacije ili društvenih pokreta (u slučajevima gdje je ambicija za secesijom) da ideološki i organizaciono penetriraju univerzim na mikro-nivou i da povežu različite đepove mikro-solidarnosti u široko-društveni narativ ideološkog jedinstva na makro-nivou. Ne postoji 'nacionalni identitet' bez ideologije, društvene organizacije i mikro-solidarnosti. Jedinstvena, historijski proizvedena, kombinacija ta tri procesa čini mogućim ono što se percipira kao 'nacionalni identiteti'. Ovo očito ne znači reći da su nečiji osjećaji povezanosti sa nacijom neiskreni ili rezultat indoktrinacije. Nasuprot tome, diskurs 'nacionalnog identiteta' je daleko najdominantniji weltanschauung savremene ere." (Do national identities exist?)
  • Vasa Pelagić
    • "Proklinjem svaku školu i svaku knjigu koja veliča naciju."

Također pogledajte[uredi]

Wikipedia
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: