Mujo telal

Izvor: Wikicitati
Mujo telal
AutorZija Dizdarević
Originalni nazivMujo telal
  • "Nije htio da sluša sva ta sto puta ponovljena šegaćenja na račun njegove prazne lijeve očne duplje, na račun kraće noge, na račun njegova života. Osjećao je u sebi gađenje prema toj zajedljivoj čaršiji što svaki dan ispija stotine crnih kafa i izmišlja stotine načina, da ubije, izmrcvari ono beskonačno provincijsko vrijeme. Koliko su puta njemu bacali štap među noge i on se skljokao u potočić, „pljacu„ što teče stranom čaršije, koliko puta su mu dali cigaretu sa barutom, pa on spržio usne i nos, koliko puta su se pekar Hamdo, kafedžija Asim, bakalin Ibrahim, trgovčić Marijan i pisar Meho, ovaj, onaj, sva čaršija, Fojnica, koliko su se puta oni slatko cerili svojoj šali, a on bio bijedan, možda izgladnio, možda promrzao, ponekad bolestan!“