Teorija tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima

Izvor: Wikicitati
Teorija tumačenja Evropske konvencije o ljudskim pravima
Autor
George Letsas
spis pravne teorije
Originalni naziv
A Theory of Interpretation of the European Convention on Human Rights
Datum izdavanja
2007.



  • "U ovoj knjizi ja tvrdim da EKLJP ustoličava ljudska prava koja su kako legalna, tako i liberalna: ona pretpostavljaju liberalno egalitarne principe koji nameću uslove na legitimno korištenje prinude od strane Država članica protiv osoba u njihovoj nadležnosti. Legalnost i liberalizam su objektivne vrijednosti političke moralnosti koje trebaju oblikovati i upravljati tumačenjem EKLJP. One nameću dva veoma važna uslova. Prvo, da koristi moralnih principa koji opravdavaju prava u EKLJP trebaju biti proširena na sve Evropljane. Drugo, da prava u EKLJP trebaju dati učinak odgovornosti ljudi za biranje i slijeđenje njihovih sopstvenih koncepcija dobrog života i zaštititi ih protiv moralističkih i paternalističkih ograničenja na slobodu. Vrijednost prava u EKLJP ne sastoji se u osiguranju da će pojedinci živjeti bolji ili dobar život, ili da će njihovo blagostanje biti poboljšano." (Uvod)


  • "Možemo sažeti Dworkinovu ranu teoriju prâva kao aduta na sljedeći način: nije slučaj da ljudi imaju pravo na pojedinačne slobode poput govora, religije, ili okupljanja; radije, oni imaju pravo da im ne bude uskraćena sloboda na temelju toga što je njihova koncepcija dobrog života inferiorna. Pojedinačna prava stoga postoje samo onda, i u opsegu u kojem, postoje slobode pojedinaca za koje se može očekivati da će biti napadane od večine motivirane neprijateljskim vanjskim preferencijama. Sloboda govora, sloboda vjeroispovijesti, i zakonit proces postali su naročito zaštićena prava, ne zašto što su religija ili govor važni, već zbog toga što se večina sa predrasudama najčešće odlučuje da napada te specifične pojedinačne slobode. Dworkin tvrdi, štaviše, da ta teorija prava najbolje objašnjava funkciju koju prava igraju u ustavnom okviru Sjedinjenih Država. Ograničenje slobode ugovaranja u poznatom predmetu Lochner nije predstavljalo kršenje prava jer je temeljeno na politikama blagostanja, a ne na neprijateljskim vanjskim preferencijama. A žene imaju pravo na pobačaj, ne zato što imaju interes u kontrolisanju svog tijela, već zato što se zabrana temelji na religijskim razlozima koji se tiču svetosti fetusnog života."