Thomas Nagel

Izvor: Wikicitati
Jump to navigation Jump to search
Thomas Nagel
američki filozof
Rođenje 4. juli 1937.
Beograd, Srbija
  • "Ako sub species aeternitatis ne postoji razlog da vjerujemo da išta ima smisla, onda ni to nema smisla, i mi možemo pristupiti našim apsurdnim životima sa ironijom umjesto heroizma ili očaja." (The Absurd, 1971.)


  • "Svako možda ima pravo da živi u pravednom društvu, ali nemamo obavezu da živimo u pravednom društvu sa svakim. Pravo na pravdu jeste pravo da društvo u kojem neko živi bude pravedno upravljano. Bilo koji zahtjevi koje to stvara protiv drugih društava i njihovih članova su posve sekundarni onima koje stvaraju protiv svojih sugrađana." (The Problem of Global Justice, 2005.)


  • "Pravda uobičajeno shvaćena zahtijeva više od humanitarne pomoći onima u očajničkoj potrebi, i nepravda može postojati bez da je iko na rubu gladovanja. (Ibid.)


  • "Pravda nije tek težnja za zajedničkim ciljevima nejednakih strana čiji je samointeres omekšan milosrđem. Pravda, u političkoj koncepciji, zahtijeva kolektivno nametnuti društveni okvir, usvojen u ime svih onih kojima se njime vlada, i koji teži da se prihvati njegov autoritet čak i kada se oni ne slažu sa suštinom njegovih odluka. / Pravda se primjenjuje, drugim riječima, samo na formu organizacije koja tvrdi da ima politički legitimitet i pravo da nametne odluke silom, a ne na dobrovoljna udruženja ili ugovore između nezavisnih stranaka koje su zabrinute da promoviraju njihove zajedničke interese. Vjerujem da je ovo tačno čak i ako su prirodni podsticaji da se pridruži takvim udruženjima, i cijena izlaza iz njih, naročiti, kao što je istina za neke međunarodne organizacije i sporazume. Postoji razlika između dobrovoljnog udruženja, koliko god snažno motiviranog, i prinudno nametnutog kolektivnog autoriteta." (Ibid.)


  • "Možemo započeti sa primjedbom da čak i po političkoj koncepciji neki uslovi pravde ne zavise od asocijativnih obaveza. Zaštita, pod suverenom vlašću, negativnih prava kao što su tjelesna nepovredivost, sloboda izražavaja, i sloboda vjeroispovijesti, moralno je nemisteriozna. Ta prava, ako postoje, postavljaju univerzalna i pretpolitička ograničenja legitimnom korištenju moći, nezavisno od posebnih formi udruživanja. Pogrešno je za bilo kojeg pojedinca ili grupu da negira takva prava bilo kojem drugom pojedincu ili grupi, i ne odričemo ih se kao uslove članstva u političkoj zajednici, čak i ako su granice njihovog korištenja i načini zaštite kroz pravo određeni politički u svijetlu posebnih okolnosti svakog društva. / Socioekonomska pravda je drugačija. Po političkoj koncepciji ona je potpuno asocijativna. Ona zavisi od pozitivnih prava koje nemamo protiv drugih osoba ili grupa, prava koja nastaju samo zato jer smo udruženi zajedno sa određenim drugima u političko društvo pod snažnom centraliziranom kontrolom. Samo iz takvog sistema, i od naših sučlanova kroz njegove institucije, možemo zahtijevati pravo na demokratiju, jednako građanstvo, nediskriminaciju, jednakost mogućnosti, i poboljšanje kroz javne politike nepravične raspodjele društvenih i ekonomskih dobara [...] Najtemeljnija prava i obaveze su univerzalne, i ne zavise od specifičnih institucionalnih odnosa među ljudima. Samo povećani zahtjevi jednakog postupanja utjelovljeni u principima pravde, uključujući političku jednakost, jednakost mogućnosti, i raspodjelnu pradu, zavisni su na taj način." (Ibid.)


  • "Bez omogućavajućeg uslova suvereniteta u dodjeljivanju stabinosti pravednim institucijama, pojedinci koliko god bili moralno motivirani mogu pribjeći tek pukoj težnji za pravdom koja nema praktični izraz, osim voljnosti da se podržavaju pravedne institucije kada postanu moguće." (Ibid.)


Djela[uredi]

Wikipedia