Richard S. Key

Izvor: Wikicitati
Idi na: navigaciju, pretragu
Richard S. Key
američki ustavni teoretičar
Rođenje
Sjedinjene Američke Države
  • "Savremeni ustav, kao i bilo koji drugi primjer pozitivnog prava, mora biti povezan sa pravotvorcem. Stručni pojam koji se pojavio u opisivanju ovog ustavnog pravotvorca jeste "ustanovljavajuća vlast"." (Constituent Authority)


  • "Uvijek postoji razlog zašto je ispoljavanje sile bilo učinkovito. Pravila mogu, neko vrijeme, prevladavati tek zbog fizičke moći koju stvaralac pravila može vršiti nad adresatima njegovih pravila. Ali da bi se uspješan ustav održao kroz produženi period, mora postojati nešto oko njega što uvjerava (ili barem dopušta) njegovim subjektima da mu se potčine. Takav "reflektivni kritički stav", štaviše, uvijek će se izvoditi, barem u dijelu, iz nekog obzira za okolnosti njegovog nastanka. U slučaju ustava, biće od suštinskog značaja da postoji izričito ili implicitno određenje od nekog značajnog dijela stanovništva da stvaraoci ustava jesu ili su bili prikladan izvor ustavnih pravila. Koristim izraz "autoritet" da potcrtam činjenicu da uspješno stvaranje ustava mora uključivati nešto više od izražaja volje [...] Autoritet uključuje evaluaciju ispravnosti ustanovljavajućih događaja. Na ovaj način, on inkorporira ono što se ispravno može nazivati moralnim razlozima. To ne čini njegovo postojanje ništa manje činjenicom, ali to je jedna vrsta činjenice, ona koja uključuje kolektivne kritičke sudove nekog broja pojedinaca u određenim trenucima i mjestima. Ovaj kontinuirani normativni stav jeste ono što razlikuje ustanovljavajući autoritet od puke ustanovljavajuće vlasti. Zbog toga istraživanje u karakter ustanovljavajućeg autoriteta u bilo kojem pojedinačnom pravnom sistemu primorava nas da znamo nešto o socijalnim, političkim i moralnim vrijednostima koje su zajedničke za stanovništvo kojim ustav namjerava vladati tokom vremena u kojem treba vladati. Ipak, kao što su tumači ustanovljavajuće vlasti prepoznali, mi moramo misliti o tim vrijednostima odvojeno od zahtjeva legalnosti koje ustav u pitanju uvodi u postojanje. Nezamjenjiva odlika ustanovljavajućeg autoriteta jeste njegova "vanjskost" prema ustavnom sistemu kojeg uspostavlja." (Ibid.)


  • "Snaga bilo kojeg ustava zavisi od njegovog kontinuiranog prihvatanja tokom vremena od strane stvarnih ljudskih bića na čije živote utječe. Ovo prihvatanje imat će dva aspekta. Prvo, neki minimalni dio relevantnog stanovništva mora smatrati materijalna pravila ustava zadovoljavajućim, ili barem podnošljivim. Drugo, stanovništvo mora smatrati ustavna pravila kao da su proizašla iz legitimnog izvora. Ovaj drugi zahtjev pokreće pitanje ustanovljavajućeg autoriteta. Pravila se mogu nesviđati [dijelu stanovništva], ali ipak biti učinkovita ako ljudi vjeruju da su djelo autoriteta kojeg prihvataju kao prikladnog. Naravno, čak i naredbe najcijenjenijeg autoriteta će konačno postati neučinkovite ako nameću nepodnošljive terete tokom produženog perioda. Suprotno tome, obrnuta situacija – suštinski privlačna pravila koja su sljediva do nelegitimnog izvora – mogu se održati dugo vremena. Najčešće, za većinu ljudi, nema okolnosti da razmišljaju uopće o ustavnim pravilima, a kamoli da kritički ocjenjuju okolnosti njihovog stvaranja. Ustav, međutim, kao bilo koja druga skupina fiksnih pravila, mora konačno uštinuti neke ljude na neprijatne načine. Ove boli i terete datog ustavnog režima biti će lakše ili teže podnijeti zavisno od gledišta osobe na autoritet stvaraoca ustavnih pravila. Štaviše, ustavne odredbe, kao i sva pravna pravila, zahtijevaju tumečenje u dvojbenim slučajevima. U takvim okolnostima, tumaći će vjerovatno pribjeći špekulaciji o svrhama za koje su ta pravila stvorena, vraćajući nas do događaja stvaranja ustava i prirode ustanovljavajućeg autoriteta. Prije ili kasnije, to jeste, ljudi će pitati šta je to oko stvaranja ustava što ih obavezuje da ga poštuju. Predođbe o utemeljujućim događajima, štaviše, mogu se mijenjati tokom vremena. To znači da se postojanje ustanovljavajućeg autoriteta u nekoj osobi ili procesu može određivati samo u datom trenutku. Zasigurno, neka vrsta obzira ili poštovanja ili straha mora biti prisutna u vrijeme kada je ustav stvoren i kada je stupio na snagu. Ali da bi se ustav održao tokom decenija ili stoljeća, biće nužno za taj stav prema stvaraocima ustava da se održi. Snaga ustava koji je stvoren i ustanovljen zbog obzira prema religijski privilegovanim autorima nužno će izblijediti ako snaga vjerskih uvjerenja stanovništva bude nestajala. U tom smislu, postojanje ustanovljavajućeg autoriteta, kao i postojanje nacije u frazi Ernesta Renana, jeste "svakodnevni plebiscit"." (Ibid.)


  • "[N]arod nije entitet od krvi i mesa, a još manje nosilac istinske jedinstvene psihološke volje. Savršeno neposredovan glas naroda nužno je fikcija." (Ibid.)


  • "Propitivati o autoritetu za stvaranje novog ustava jeste upravo pitati ko može stvoriti pravo bez pravnog odobrenja [...] Kada možemo reći da se ishodišno odobrenje za svo pravotvorstvo (pravilo priznanja) uspješno promijenilo, prikladno je reći da je činilac te promjene izvršio ustanovljavajući autoritet [...] Sviđalo nam se to ili ne, istinski ustanovljavajući autoritet mora djelovati bez ugodnosti pravnog ovlaštenja." (Ibid.)


  • "Jasno je, uistinu, da, samo po sebi, etničko ili lingvističko jedinstvo je nedovoljno da konstituiše narod za sve svrhe. Mora postojati neka zajednička politička svijest. Ne slijedi, međutim, da je prisustvo ili odsustvo kulturno-lingvističke homogenosti irelevantno za vjerovatnoću ustanovljavajućeg autoriteta povezanog sa narodom. Barem u nekim historijsko-političkim kontekstima, amalgamacija neke grupe ljudskih bića u funkcionalnu ustavnu jedinicu pokazalo se nemogućim upravo zbog nemogućnosti pojedinaca da vide jedni druge kao dio zajedničkog naroda." (Ibid.)