Richard Fallon

Izvor: Wikicitati
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Richard Fallon
američki ustavni teoretičar
Rođenje
  • "[T]emelji prava, uključujući ustavno pravo, leže u sociološkom okrilju i prihvatanju pravila, normi, i interpretativnih praksi. Ustav je pravo jer je prihvaćen kao takav [...] To nikako ne znači, međutim, da se pravna legitimnost urušava u sociološku legitimnost. Kao što sam već istakao, jednom kada ustav dostigne status temeljnog prava, onda zakoni koji su propisno proglašeni u skladu s njim posjeduju pravnu legitimnost, čak i ako imaju relativno malo sadržinske ili autoritativne sociološke legitimnosti [...] Samo najtemeljnije pravne norme duguju svoju legitimnost neposredno prihvatanju [...] Onda kada se najtemeljnije pravne norme ustanove prihvatanjem, međutim, one opskrbljuju pravne standarde, ne sociološka mjerila, u odnosu na koje se može mjeriti pravna ispravnost i legitimnost [...] Pravna i ustavna legitimnost može zavisiti također od moralnih obzira blisko usklađenih sa moralnom legitimnošću [...] [M]eđuzavisnost nastaje zbog toga što temeljne norme ustavnog prava, koje su same utemeljene u prihvatanju, dopuštaju i ponekad zahtijevaju od donosilaca odluka da vagaju moralne obzire u određivanju kako inače neodređeni pravni materijali trebaju najbolje biti tumačeni." (Legitimacy and the Constitution)


  • "Po svojoj prirodi, prizivi standarda minimalne [moralne] legitimnosti ciljaju da opravdaju status quo, ne na osnovu toga što otjelovljuju pravdu, već najvećim dijelom zbog toga što je to bolje od anarhije. Naš Ustav i pravni režim kojem pomaže da bude ustanovljen sigurno su bolji od anarhije, ali je također i ustav gotovo svake druge države-nacije [...] [A]ko je Ustav samo minimalno legitiman, pitanja nastaju oko toga da li će zvaničnici uvijek biti moralno opravdani u njegovom provođenju, kao i zakona koji su usvojeni u skladu s njim. Dok bi zvaničnici vjerovatno uvijek bili moralno opravdani u poštovanju idealno legitimnog ustava, tek minimalno legitiman ustav, poput našeg, ne rješava tako jasno sva pitanja o moralnoj legitimnosti zakona i djelovanja zvaničnika." (Ibid.)


  • "Dok je moralna legitimnost normativni koncept, sociološka legitimnost je stvar činjenice, koja uključuje to šta ljudi smatraju legalno ili moralno legitimnim, ne šta je stvarno legalno ili moralno legitimno. Nemoguće je zamisliti kako bi normativni i empirijski sudovi mogli biti udruženi u konceptu sveopće legitimnosti, osim ukoliko taj pojam ne bi tek upućivao na sud koji se tiče toga, uzimajući sve stvari u obzir, šta donosioci odluka konačno smatraju da treba biti učinjeno ili što se može smatrati ponašanjem koje je moralno dopustivo." (Ibid.)