Isnam Taljić

Isnam Taljić, bosanskohercegovački književnik

Isnam Taljić, rođen je 1954. godine u Vlasenici, gdje je živio do srpske oružane agresije 1992. godine.

Dugo se bavio novinarstvom. U Osnovnoj školi u Vlasenici bio urednik đačkog lista, a prvi tekst u novinama, i to reportažu, objavio 1967. godine, u „Lovačkom listu“. Bio dopisnik „Oslobođenja“ od 1969. U Gimnaziji u Vlasenici pokrenuo i bio prvi glavni i odgovorni urednik novina „Birač“. Zatim urednik rubrike za studente u „Oslobođenju“ te urednik u sedmičniku „Naš dani“. Zatim radio kao profesionalni novinar i urednik u «Oslobođenju» i pokrenuo i bio prvi glavni i odgovorni urednik „Vlaseničkih novosti“. Kao urednik radio u «Ljiljanu» (u Ljubljani, Bihaću i Sarajevu) do ukidanja tog magazina. 

Dobio tri godišnje nagrade „Oslobođenja“ za novinarstvo, nagradu Društva novinara SRBiH 1985. godine za knjigu reportaža «Čovjek koji popravlja vrijeme», prvu nagradu za reportažu na nivou SRBiH («Slobodni reporter», Doboj, 1990.), nagradu za reportažu povodom 200. broja «Ljiljana« (1996.), prvu nagradu za priču Društva novinara Bosne i Hercegovine (2002.),.

Član Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1985. godine.

Zastupljen u više izbora i antologija bh. književnosti na bosanskom jeziku, u izborima i antologijama na hrvatskom, češkom i švedskom jeziku te u antologiji nove svjetske pripovijetke Kuala Lumpur International Literary Festivala, 2004., na engleskom, u konkurencji 113 kniževnika iz 87 zemalja. Jedini tri puta dobio prvu nagradu na najeminentnijem natječaju za pripovijetku u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i samostalnoj Hercegovini «Zija Dizdarević» (1983., 1986. i 2001.) i općenito najnagrađivaniji bh. književnik na natječajima za kratku priču i pripovijetku (nagrade “Oslobođenja“, „Prosvjetnog lista“, „Lovačkog lista“, „Arene“, „Fronta slobode“, Matice iseljenika SRBiH, „Zadrugara“, „Natrona“ – Maglaj, „Graditelja“ – Brčko), prva nagrada za pripovijetku „Stazama djetinjstva“, Bosanska Krupa (2010.). Uz rat dobio prvu nagradu na Velikom natječaju za pripovijetku Visokog komiteta za pomoć Bosni i Hercegovini (1995.), zatim prvu nagradu za pripovijetku na internacionalnim književnim natječajima «Srebrenica« (New York) i BIC «Behar» (Grand Rapids, Michigan, USA), 2007. Nagrada «Hasan Kaimija» za roman «Tajna knjiga Endelusa«, za knjigu objavljenu 2006., te nagrada „Ajvatovica“ (2013.), za roman «Opet ćemo se sresti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni» i nagrada „Muradif Ćato“, Sarajevo, 2014. Recenzenti njegovih knjiga bili su najistaknutiji bh. književnici i književni teoretičari: Alija Isaković, Enes Duraković, Ferid Muhić, Risto Trifković, Željko Ivanković, Tvrtko Kulenović, Irfan Horozović... Objavio 22 knjige, s ponovljenim izdanjima 43, od toga 12 romana, što je najveći romaneskni opus u Bosni i Hecegovini „Roman o Srebrenici“ dosad je imao šest izdanja na bosanskom i toliko objavljenih prijevoda po svijetu. Objavljene knjige: «Progonjenik i bogorodica», roman, Sarajevo, 1984., «Noć bez zore», pripovijetke, Tuzla, 1985., «Čovjek koji popravlja vrijeme», reportaže, Vlasenica, 1985., «Sezonac, roman, Sarajevo, 1988., «Drvored srebrenih nevjesta», pripovijetke, Sarajevo, 1989., «Množina crvenih snovanja», roman, Banja Luka, 1989., «Nema nama života bez Bosne», pripovijetke, Ljubljana, 1993., «Tigar», roman, Ljubljana, 1994., «Muhadžiri», pripovijetke, Ljubljana, 1994., «Roman o Srebrenici», roman, Bihać, 1998., «Put iz Mekke», roman, Sarajevo, 2001., «Roman o Srebrenici», drugo izdanje, Sarajevo, 2002., «Kuća na Drini», roman/pripovijetke, Sarajevo, 2003., «Prusac i Ajvatovica, priče ua djecu, Sarajevo, 2003., «Vjetrometina», roman, Sarajevo, 2004., «The story of Srebrenica – A novel about the war in Bosnia», Kuala Lumpur, Malezija, 2004. «Roman o Srebrenici», treće izdanje, Sarajevo, 2005., «Najveće priče», pripovijetke, Sarajevo 2005., «Roman o Srebrenici», četvrto izdanje, Sarajevo, 2005., «Roman o Srebrenici», na slovenskom jeziku, Ljubljana, 2005., «Tajna knjiga Endelusa», roman, Sarajevo, 2006., «Najveće priče», drugo izdanje, Sarajevo 2006., «Tajna knjiga Endelusa», drugo izdanje, Sarajevo, 2006., «The story of Srebrenica – A novel about the war in Bosnia», na engleskom jeziku, Kairo/Aleksandrija, 2006., «Srebrenitsan'in öyküsü», na turskom jeziku, Istanbul, 2007., «Roman o Srebrenici», peto izdanje, Sarajevo, 2007., «Putovanje s oblakom», priče za djecu, Sarajevo, 2007., «Roman o Srebrenici», šesto izdanje, Sarajevo, 2007., «Brdo Svjetlosti», roman, Sarajevo, 2008., «Brdo Svjetlosti», drugo izdanje, Sarajevo, 2008., «Roman o Srebrenici», na arapskom jeziku, Kairo/Aleksandrija, 2009., «Sablja šejha Hasana Kaimije – Put iz Mekke», drugo izdanje, Sarajevo, 2009., «Srebrenica – Najtanja nit na Ovome svijetu», pripovijetka na bosanskom, arapskom, turskom, perzijskom, slovenskom, hrvatskom, makedonskom, madžarskom, engleskom i slovenskom jeziku, Sarajevo, 2009., «Sezona lova na sokolove», novela, Sarajevo, 2010., «S Kapetanom Vidrom na Šarenoj rijeci», Sarajevo, 2011., «The story of Srebrenica – A novel about the war in Bosnia», na engleskom jeziku, Sarajevo, 2011., «Opet ćemo se sresti ispod crvene jabuke – Roman o sultanu Fatihu, Bošnjacima i Bosni», roman – tri izdanja: 2012. i 2013. Godine, «Tajna knjiga Endelusa», roman, treće izdanje, Sarajevo, 2014., „Božiji Poslanik iz Mekke“, roman, Sarajevo, 2014. Isnam Taljić ima status istaknutog umjetnika. Živi u Sarajevu kao profesionalni književnik.

---

• "Insan je uznosito i oholo stvorenje koje najčešće ne vidi dalje od vlastitog nosa i redovno smeće s pameti da uvijek ima gore od gorega." (Roman o Srebrenici)

• "Zebnja smrti obuzela me nakon što mi je umiranje postalo najuobičajenija naviknutost. Nagledao sam se bio smrti i smrti. Bio sam je sit do grla. U meni se izgubila bol patnje za rahmetlijama. Sva misterija smrti svela se na tupo shvaćanje uskraćene materijalnosti u obzorju čaršije, na čin konstatiranja da opet neko nije na Ovome svijetu." (Roman o Srebrenici)

• "Bog neka mi oprosti.

Neka mi Bog oprosti na svemu što ću napisati.

I što neću napisati. Ali sam ja svoje napisao.

Četvrtu godinu na prsima nosim ispisano:

Allah, dželle šanuhu, moj je Bog. Dini islam je moja vjera. Kur'an je moja knjiga. Kibla je moja Ćaba. Muhammed, alejhiselatu vesselamu, moj je pejgamber. Zurrijeta sam Adema pejgambera. Milleta sam Ibrahima pejgambera. Ummeta sam Muhammeda, alejhiselam.

Neće biti nikoga da po mom mezaru iz ibrika polije vodu. Dženaze neće biti. Neće me niko spustiti u mezar. Mene neće imati ko zovnuti na talkin. Ni mezara neće biti. I ne znam hoću li se moći i odazvati melekima. Zato sam razdrljio prsa i urezao ahdnamu: ko sam, šta sam, čiji sam. Neka Munkir i Nekir sami pročitaju. I neka me ostave da na misru predahnem u kaburu. Ili će mene, ipak, propitivati Mubešir i Bešir? Ja se uzdam, ja u Boga vjerujem, u Božije meleke, i u Božije kitabe, i u sve što je objavljeno pejgamberima, u Kur'an objavljen Muhammedu, alejhi selam, da će meni u kabur doći Mubešir i Bešir. I da će samo navratiti, svratiti, kao sa vrata pogledati, samo da virnu jesam li ja taj koji na prsima četiri godine nosim iman-tahtu. I neće me propitivati. I zato što će vidjeti da sve piše na mojim prsima i zato što će im o meni reći melek smrti Azrail. Ja se u Boga uzdam, pustit će me kaburski ispitivači na miru. Inšallah, dva meleka reći će: Ne boj se, mi smo tvoje društvo do Sudnjega Dana!" (Roman o Srebrenici)

• "Vlasenica više nije što je bila. Niti će ikad biti.

Ona je definitivno prestala postojati 1992. godine, kad je najmučkije doubijena.

I, ako je još ima na geografskim kartama, to su stare ili samo preštampane karte.

Ako je i bude na novim kartama, nje nejma. Osim u sjećanju i mašti, što može biti poistovjećeno s literarnom fikcijom. U njenome grbu je, kao početna, stajala 1244. godina. Ali, nije moguće da može postojati grad, ma koliko bio star, ako u njemu nejma onih koji su mu s koljena na koljeno prudužavali život. Oni su, između proljeća i ljeta 1992. godine, ili poubijani ili protjerani. Mrtvi su ostavljeni bez mezarova, a preživjeli raseljeni svukud; i po Bosni i po svijetu."(Vjetrometina)