Opća teorija države i prava (Miličić)

Opća teorija države i prava
Autor	Vjekoslav Miličić

• "Pravo kao jedan od poredaka u društvu, uz ćudoredni, običajni, religijski itd., obuhvaća u svom biću, jednako kao i ostali poreci, neke zajedničke sastavnice. To su sastavnice sadržaja prava - vrijednost, odnos i prisila, a koje su uobličene u pravnom pravilu. Ova obilježja, sadržaj i oblik, jer su zajednička svim imenovanim porecima, predstavljaju, u definiciji prava, njegova najbliža viša rodna obilježja - genus proximum. Ono po čemu se pravo bitno razlikuje od drugih poredaka, jest njegova neposredna ovisnost o glavnoj društvnoj skupini - što je onda vrsna razlika/differentia specifica u definiciji prava. Ovakvom poimanju prava, u metodologiji prava, odgovaraju metode - aksiološka, sociološka i dogmatska metoda." (str. 17)

• "Zaključak: vrsna razlika/differentia specifica prava - društvenog poretka je neposredna ovisnost o glavnoj društvenoj skupini." (str. 18)

• "Država je dio entiteta društva, jedna je od društvenih udruga/organizacija (pored e.c. sportskih, unutrašnjih/vanjskih, tzv. civilnih, ili/i kriminalnih, itd. udruga). Obilježje države - društvena uloga - je njeno najbliže više rodno obilježje, genus proximum. Ono po čemu se država kao društvena udruga bitno razlikuje od ostalih društvenih udruga jesu osobitosti, atributi vlasti (glavne društvene skupine). Atributima vlasti u državi smatram moć, poredak prava i suverenost što je dakle vrsna razlika/differentia specifica u definiciji države. Ove pak odrednice vlasti u državi odnose se, vrijede prema (osobitim) osobama - stanovnicima i vrijede na (osobitom) prostoru države." (str. 29-30)

• "Dakle, pravna pravila/oblici prava izričući zahtjev/volju vlasti, dogmatski obavezuju. Znači, na snazi su, trebaju se poštivati. Pretpostavke da obavezuju su: da ih stvara mjerodavno tijelo vlasti, prema predviđenom postupku, s određenim oblikom i nazivom, uz dogmatski vrijednosni sadržaj, da su službeno objavljena, uz protek roka - vocatio legis, te da ih mjerodavno tijelo vlasti nije ukinulo, promijenilo." (str. 98)

• "Obaveznost pravnih pravila (praktično) znači: trebamo, dužni smo, ih poštivati, ispunjavati, ostvarivati." (str. 98)

• "Legitimitet prava je odgovor na bitno pitanje: na osnovu čega, iz čega ćudoredno opravdanje prava, onakvo kakvo bi ono (vrijednosno!) trebalo biti." (str. 99)

• "Vlast smatram da je glavna, dominantna društvena skupina koja, uspostavljena - izborima, nasiljem, međunarodnim instrumentima, je u stanju i ovlaštena je svojom moći, poretkom prava, ostvariti (najprije i najviše) svoju volju, interese, vrijednosti. Vlast bi istodobno trebala biti i suverena, znači da je najjača, vrhovna, neporeciva vlast." (str. 201)

• "Suverenost, vrhovništvo ili suverena vlast koja samosvojno i izvorno uspostavlja i ozbiljuje svoju moć i poredak prava. Ona je najjača i najviša vlast. Samoodređenje naroda: suveren bi neporecivo trebao biti narod!" (str. 202)

• "Legitimitet vlasti ili ćudoredno opravdanje vlasti je kada većina građana neku vlast smatra i prihvaća primjerenom, valjanom, ispravnom. Dakle, vlast koja kakvoćom svoga uspostavljanja i postojanom kakvoćom svoga djelovanja biva prihvaćena od većine kao ćudoredno opravdana." (str. 204)

Citirano izdanje

• Vjekoslav Miličić, Opća teorija prava i države, VIII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb 2008.