Mustafa Cerić

Izvor: Wikicitati
(Preusmjereno sa Mustafa efendija Cerić)
Idi na: navigaciju, pretragu
Mustafa efendija Cerić
Mustafa Cerić in der islamisch-theologischen Fakultät in Sarajevo.jpg
bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH
Rođenje 1952.
Veliko Čajne, Bosna i Hercegovina
  • "Dok ovi svjedoci i stražari budu posjećivani, bit će i nas i naše zemlje Bosne, bit će i naše djece koja će učiti i imati obavezu da dođu ovdje i svjedoče pred njima, kako bismo ih izvjestili dokle smo došli i da li smo dostojni njihova imena." (Dan šehida; 13. oktobra 2007.)
  • "Ali, mi vam želimo kazati da mi znamo istinu, da ste vi (šehidi) bili istina, mi smo istina i naša će Bosna biti istina do sudnjega dana" (Dan šehida; 13. oktobra 2007.)
  • "Ali će tih 12 karikatura o pejgamberu Muhammedu a.s. ostaviti duboki trag nepovjerenja jer rana od koplja i zaraste, ali rana od jezika koja dira osjećaje duše teško zarasta." (Oslobođenje, 8. februara 2006.)
  • "Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić učinio je više za buđenje islama u BiH nego što sam ja dostigao za 50 godina misionarskog rada. Nakon agresivne teizacije komunističkog režima poslije 1945. godine, mnogi su se zbog zločina bosanskih Srba podsjetili da su muslimani." (u intervjuu za austrijski časopis, 2004.)
  • "Islam se često doživljava samo kao umjetnički dojam, kao ljepota kaligrafija, kao poetska mašta. Dakako, islam i to sadrži, ali plan islama je mnogo širi od umjetničke slike ili poetskog izraza. Islam ima plan da uređuje odnos prema Bogu kroz odnos ljudi prema sebi i prema drugim ljudima, a to je moguće postići kroz etičko-pravnu nauku islama. To znači da u islamu nema etike bez prava, niti prava bez etike. Ta dva aspekta islamske poruke ne mogu jedan bez drugoga." (Intervju za Oslobođenje, 9. januara 2006.)
  • "Lahko je primijetiti da se Bošnjaci međusobno jako vole, ali se međusobno slabo poštuju." (Dnevni avaz, 2003.)
  • "Mogu reći da je uloga žene u IZ značajna. Dakako, ona bi mogla biti još značajnija. To, međutim, ne ovisi samo od muškaraca i njihove dobre volje da „dopuste” ženama da aktivnije sudjeluju u razvoju IZ već to ovisi i o ženama i njihovim naporima da se nametnu IZ u poslovima koje mogu raditi bolje nego muškarci. Ja sam, doista, ponosan kad vidim naše žene u IZ kao muallime, muderrise, nastavnice, profesorice, sabornice itd, i, naravno, kao što je slučaj u Sloveniji, potpredsjednicu Sabora IZ. Volio bih vidjeti dan kad će žena biti predsjednik Sabora IZ u BiH. To je sasvim moguće." (Intervju za Oslobođenje, 9. januara 2006., o Nadini Sadiković, novoizabranoj potpredsjednici Sabora IZ Slovenije)
  • "Želio sam reći da se svi Evropljani moraju osjećati postiđeni poslije Srebrenice i da nemaju pravo nama u BiH držati moralne lekcije" (Start br. 140, 19. aprila 2004.)
  • "Kažu da je na portalu koledža iz četrnaestog vijeka u Andalusu pisalo da svijet stoji na četiri stuba: na stubu učenosti mudroga; na stubu pravde moćnoga; na stubu dove pravednoga, i na stubu odvažnosti hrabroga. Riječ je, dakle, o četiri stuba na kojima stoje društvo i država. Zato bi to trebalo da danas piše na svim našim mektebima, školama, univerzitetima i državnim ustanovama. Jer, nema naprednog društva, niti stabilne države bez intelektualne moći koja održava visok stupanj odgoja i obrazovanja u kojem su sadržani principi morala, etike, poštenja, odgovornosti, poštivanja zakona, poštivanja ljudskih prava, princip volje da se radi najbolje, te princip poštivanja svog i tuđeg vremena. Zato je 'stub učenosti intelektualaca' od prevelike važnosti za razvoj društva i uspostavu države." ( Dnevni avaz, 22. oktobra 2006.)
  • "Moramo biti hrabri, kao i naši preci, da odolimo pritisku koji nas tjera na stanje samomržnje." (za Dnevni avaz, 2. decembra 2006.)
  • "No, samo je Uzvišeni Bog apsolutan i savršen. Sve drugo je relativno. I sve ljudsko je nesavršeno. Međunarodni sud pravde u Hagu je ljudska tvorevina i zato je relativan i nesavršen. Ali, za sada nema boljeg suda i zato treba uvažiti njegove presude, no ne treba se miriti s njegovom relativizacijom istine i pravde, niti treba prihvatiti njegove moralne i pravne nedosljednosti." (Dnevni avaz, politički prilog Sedmica, 3. marta 2007.)
  • "Mi smo narod koji ne zaboravlja prošlost zato što voli budućnost." (Povodom šest stoljeća islama u BiH, Koševo, 28. jula 2007.)
  • "Evropa treba da bude spremna i sposobna da prihvati istinu o islamu i da poštuje prava muslimana. Bosna i Hercegovina nije samo srce Balkana, već i duša Evrope. Ovdje smo da se zna da u Evropi žive autohtoni muslimani sa viševjekovnom tradicijom islama." (Povodom šest stoljeća islama u BiH, Koševo, 28. jula 2007.)
  • "... nakon genocida u Bosni, samo bosanski muslimani drugima mogu dijeliti lekciju o moralu." (Otvaranje džamije u naselju Trgovišće, 2007.)
  • "Mislim da je sada bošnjački nacionalni identitet u kategoriji biološkog i historijskog determinizma. A to znači da je nacionalni identitet Bošnjaka neupitan, a time i njihov jezik - bosanski i njihova zemlja - bosanska." (Dnevni avaz, 12. oktobra 2007.)
  • "Čini mi se da autentični Bošnjak misli o sebi da je Bošnjak zato što ga antiturčin stavlja u tu situaciju. Naime, nacionalnu definiciju Bošnjaka do sada su pravili njihovi progonitelji, koji su ih često ubijali. Bošnjaci koji su otuđeni od bošnjačke tradicije prihvataju tu samodefiniciju. Asimilirani Bošnjaci čak prihvataju i pejorativnu vrijednost koju im antiturci unose u definiciju njihove nacije i zato nastoje da se izvuku iz bošnjačkog nacionalnog identiteta. Bošnjaci nacionalisti, na drugoj strani, to što im antiturci, kao antisemiti, nameću kao sramotu, pretvaraju u svoj ponos. Ali ni asimilaristi ni nacionalisti ne mogu dosegnuti identitet klasičnog "bošnjaštva", koji se temelji na kur'anskoj doktrini o "narodu koji promiče dobro i suzbija zlo, pa je zato najbolji narod u povijesti". Jedino takva definicija omogućava Bošnjacima da se izdignu iznad mišljenja drugih o njima. Za Bošnjake treba da bude najvažnije šta o njima Bog "misli". Taj Božiji sud mnogo je izdašniji nego bilo koje bošnjačko samovrednovanje i mnogo blaži nego bilo koja bošnjačka samomržnja." (Dnevni avaz, 12. oktobra 2007., odgovarajući na pitanje o autentičnom Bošnjaku)
  • "To ne znači da su Bošnjaci samo vjerska skupina. To znači da su Bošnjaci univerzalna zajednica, koja baštini univerzalne vrijednosti, koje njihovu nacionalnu partikularnost čine važnom i zanimljivom. Prihvatanjem univerzalnih vrijednosti vjere ne umanjuju se partikularne vrijednosti nacije. Naprotiv, narod koji ne baštini univerzalne vrijednosti, sklon je samodovoljnosti koja ga vodi u samoizolaciju ili povijesnu marginalizaciju." (Dnevni avaz, 12. oktobra 2007., o vjeri i naciji kod Bošnjaka)
  • "Braćo, pa mi bez islama, bez islamske civilizacije, bez islamske kulture - nismo niko i ništa. Srbi nas neće. Hrvati žele da nas asimiliraju. Pa, i kada nas asimiliraju, ne prihvataju nas kao sebi ravne. A mi smo jednom bili neko! Što oni nisu bili!" (Cerić, 1994.)[1]

Reference[uredi]

  1. Cerić, Mustafa, Islam u Bosni, Sarajevo : Vijeće Kongresa bosansko-muslimanskih intelektualaca Sarajevo : Rijaset Islamske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini : El-Kalem, 1994, str. 18