Michaela Hailbronner

Izvor: Wikicitati
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Michaela Hailbronner
njemački ustavni teoretičar
Rođenje
Njemačka
  • "Aktivistički konstitucionalizam zavisi prvo od postojanja aktivističke države, koja je zabrinuta za poboljšanje javnog blagostanja i izgradnju pravednog društva. Da bi razumjeli na šta mislim, moramo pogledati njenu suprotnost: reaktivnu državu. Reaktivna država ograničava se na održavanje mira i poretka rješavajući pojedinačne sukobe sa minimumom miješanja u pojedinačna prava i postojeće društvene strukture. Karakteristična pravna forma reaktivne države jeste ugovor: budući da pojedinci znaju šta je najbolje za njih, država se uobičajeno ne miješa u privatne odnose. Samo kada nastanu sporovi zahtijeva se miješanje države. Idealno, državno miješanje je minimalno čak i tu - klasični primjer jeste praksa privatnog krivičnog gonjenja u Engleskoj koje je tek postepeno postalo državno tokom devetnaestog stoljeća. Suprotno tome, aktivistička država se ne zadovoljava sa ostavljanjem ostvarenja pravde društvenim silama, pojedinačnom djelovanju, ili "tržištu", i zasigurno ne pretpostavlja da su postojeće društvene strukture nužno vrijedne kao takve. Ostvarenje boljeg svijeta pretpostavlja ne samo mijenjanje države, već i pojedinačnog ponašanja i samog društva. Stoga ne postoje društvene ili pojedinačne sfere koje su van državne intervencije. Državno planiranje i administriranje vladinih programa potencijalno se proširuje na sve aspekte života građana. / Drugo, trebamo ustav i također i sud sa ovlaštenjem sudske kontrole, to jeste, ovlaštenjem da proglasi zakone neustavnim. Da bi ostvario ustavni imperativ promjene, ovaj sud mora imati značajan broj predmeta i stoga dovoljno široka ovlaštenja. / Treće, aktivistički ustav razumije se kao temeljni pravni i etički program države koji postavlja transformativnu viziju države [...] Budući da je aktivističkim ustavima potrebna država da bi ostvarila njihove aspiracije za promjenu, postoji tendencija da se dopusti ustavno sudovanje van kršenja negativnih prava. Oni također obično imaju i određeni broj netradicionalnih odlika, od kojih su prve dvije sušta suprotnost reaktivnim ustavima. Jedna su utužive državne dužnosti i/ili pozitivna prava. Druga je ta da je karakteristično za aktivističke ustave da ponude neposrednu i posrednu primjenu ustavnih prava među privatnim licima. Ako se društvo treba promijeniti, mora se promijeniti i odnos između privatnih lica. Konačno, tumačenje aktivističkog ustava će uobičajeno biti usmjereno na suštinu i zahtijevati značajnu fleksibilnost. Budući da je njegov najvažniji cilj ostvarenje vizije pravde, nije mnogo bitno ko ili koja institucija će provesti relevantne zadatke dokle god se zamišljeni cilj konačno ostvari na zadovoljavajući i učinkovit način." (Rethinking the rise of the German Constitutional Court: From anti-Nazism to value formalism)