Krhke demokratije

Izvor: Wikicitati
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Krhke demokratije: osporavana moć u eri ustavnih sudova
Autor
Samuel Issacharoff
spis ustavne teorije
Originalni naziv
Fragile Democracies: Contested Power in the Era of Constitutional Court
Datum izdavanja
2015.



  • "Problem sa stvaranjem demokratskih institucija i kulture iz pepela autoritarnosti, i u podjeljenom društvu, jeste što se krhke demokratije moraju kretati dilemom koja je u srcu svih uspješnih liberalnih demokratija: one moraju omogućiti većinsku vlast, ali također institucionalno je ograničavajući."


  • "Formalni mehanizmi demokratije sami po sebi ne osiguravaju toleranciju niti legitimnost. Izbori tek zbrajaju ko je većina i ko je manjina. Sami po sebi oni ne garantuju ni civilnost niti kasniju odgovornost pobjednika prema svojim subjektima [...] Izbori ne gase osjećaj nepravde manjine koja je podvrgnuta onome što doživljavaju kao tiraniju većina od strane posebno legitimirane većinske vladavine. Izbori prečesto daju fiktivni oreol legitimnosti onome što je tek, riječima sačuvanim od Alexis de Tocquevilla od američkih stvaralaca, "tiranija većine".


  • "[K]oncept "krhkosti" [koristim] da identifikujem ustavne demokratije, često tek nedavno omogućene, čije političke institucije i grupe podrške iz građanskog društva su nedovoljne za upravljanje sukobom [...] Ono što karakterizira savremene krhke demokratije jeste da one tipično nasljeđuju politički autoritet iz pada autoritarnog režima, i pri tom se moraju suočiti sa ponovnim društvenim podjelama koje su bile potisnute ili eksploatisane od siledžijskih vlada. Ove demokratije pokušavaju da upravljaju sukobom, stabiliziraju upravu, i uključe vrijednosti narodnog suvereniteta, sve u isto vrijeme. Oni to čine među stanovništvom koje česte ima tek prolaznu povezanost sa koncepcijama građanstva ili zajedničkog poduhvata. I često to čine u svjetlu određenih neprijatelja, kako unutarnjih, tako i vanjskih, za koje je osporavanje inherentno u demokratskoj vladavini znak slabosti."


  • "Za razliku od pokušaja podjele vlasti formalno, demokratski konstitucionalizam nudi drugačiji put građenja nacije. Radije nego osiguravanje nacionalnog jedinstva kroz formalnu podjelu vlasti uz glavne rascjepe društvene podjele, konstitucionalizam ima tendenciju da nametne ograničenja na spektar odluka koje demokratski izabrane vlade mogu preduzeti. Test jeste da li ustavna ograničenja dopuštaju javljanje demokratskih politika, za razliku od pukog pojma izabranog šefa države. Demokratske politike zahtijevaju institucije političkog osporavanja, prije svega opozicione političke stranke, i sposobnost današnjih gubitnika da se jave kao dio sutrašnje pobjedničke koalicije. Mjera učinkovitosti ustavne demokratije jeste da li se to zaista događa, da li se današnji vladari mogu natjerati da predaju poziciju promjenjenog volji izbornog tijela."


  • "[U]stavni sudovi služe dvjema osnovnim ulogama. Prvo, oni nude ključno procesno ograničenje vršenju demokratske vlasti [...] Drugo, sudovi služe kao važne sile u olakšavanju tranzicije u novi demokratski poredak."