John Danaher

John Danaher
irski pravni teoretičar
Rođenje	Irska

• "[K]ada god izričaj dopušta više od jednog mogućeg tumačenja (tj. kada god je izričaj barem minimalno maglovit ili dvosmislen i da mu treba barem neki stepen obogaćenja da bi se smanjio opseg te maglovitosti ili dvosmislenosti), onda puka mogućnost da učesnici u razgovoru u kojem je učinjen izričaj imaju (ili bi mogli imati) sukobljene ili suprotstavljene poglede o obogaćenju tih odredaba služi da blokira put ka zajedničkom znanju [obogaćenog sadržaja]. Ovo je gotovo uvijek slučaj sa ustavnim izričajima jer su oni učinjeni u razgovornim kontekstima koji uključuju nepoznate ili vremenski neograničen skup učesnika. Posljedično, slijedi da je zajedničko znanje obogaćenog sadržaja rijetko, ako ne i nemoguće, u ustavnom kontekstu." (Common Knowledge, Pragmatic Enrichment and Thin Originalism)

• "[P]ravni tekstovi se moraju razumijevati iz svrhovite ili teleološke perspektive [...] [B]ilo bi teško poreći da pravni tekstovi imaju pragmatički indeksiranu teleologiju: oni su stvoreni da bi činili određene stvari kroz medij riječi. Da bi se ovo obuklo u uobičajniju filozofsku odjeću, ustav se prirodno gleda kao snop govornih činova. Govorni činovi su načini činjenja stvari sa riječima, i uobičajeno se razbijaju u dvije glavne komponente: (a) propozicionalni sadržaj; i (b) ilokuciona snaga. Prvi jeste ono o čemu su riječi (predmeti, događaji, i stanje stvari u svijetu ili u govornikovom umu), dok je drugi o onome što riječi trebaju da ostvare. Uzmimo primjer: "Molim zatvorite sva vrata!" [...] U smislu sadržaja, ovaj izričaj je o vratima u sobi, ali u smislu ilokucione snage izričaj je osmišljen da ostvari određeni cilj: da učini da zatvorite vrata. Da li izričaj uspjeva da to učini je druga stvar (odnosi se na takozvanu „perlokucionu“ silu govornog čina). / Govorni činovi dolaze u različitim oblicima, ali tri najčešće prisutna u ustavnim tekstovima su: deklarativi, direktive, i komisivi. Deklarativ stvara novi predmet ili entitet; direktiva ohrabruje ljude da djeluju na određeni način; a komisiv obavezuje ljude ili institucije na određene vrste postupaka. Ustavi objavljuju da određena institucija postoji, i onda upravljaju i obavezuju te institucije na određene vrste djelovanja. Na primjer, Ustav SAD-a stvara institucije vlade, upravlja ih da vrše određene funkcije, i obavezuje ih da se pridržavaju i poštuju određena prava." (Ibid.)