Husein Đozo

Izvor: Wikicitati
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Husein ef. Đozo
islamski teolog, islamski aktivista te predsjednik udruženja Ilmije u SFRJ
Rođenje 3. juli 1912.
Bare, Goražde, BiH
Smrt 30. maja 1982.
Sarajevo, BiH
  • "Knjige su najljepši ukras i vrijednost jednog naroda!" (Džemaludin Latić, "Husein-ef. Đozo kao islamski modernist", "Život i djelo Husein-ef. Đoze" – Zbornik radova sa naučnog simpozija, str. 143-145.)

Drugi o njemu[uredi]

  • Enes Karić
    • "Nema sumnje da je Đozino promišljanje islama u našoj Islamskoj zajednici uživalo visoku razinu zvaničnosti tokom šezdesetih, sedamdesetih i s prva osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Bio je u različitim, uvijek središnjim, ulogama u Islamskoj zajednici (urednik 'Takvima' i 'Preporoda', saradnik u 'Glasniku VIS-a', predsjednik Udruženja Ilmijje, vjersko-prosvjetni referent Vrhovnog Islamskog Starješinstva (VIS-a), savjetnik VIS-a itd.). Prije tog perioda prošao je kroz neobično teška vremena II svjetskog rata (kako smo rekli, bio je taborski imam, potom dugo godina u zatvoru, iza toga kratko u privredi...). Pa ipak, u mišljenju Huseina Đoze ne raspoznajemo neke odjelite faze, nagle prijelaze. Djelovao je u najdužoj dionici svoga života u periodu socijalizma, u periodu kad se vjerskom mišljenju ostavljao oskudan prostor, zapravo to mišljenje u tom dobu na različite načine vegetira na rubu. Đozo je odabrao svoj duhovni zavičaj u islamskom modernizmu, u njemu je započeo i završio svoje pisano djelo. Impozantno brojna posjeta na dženazi Husein ef. Đoze potvrdila je njegovu višestrano vrijednu ličnost i djelo." (knjiga "Husein Đozo", edicija "Dobri Bošnjani", izdavača Dobra knjiga, Sarajevo 2010)
  • Ismet Bušatlić
    • "Đozino promišljanje pojedinih islamskih principa i islama u (našem) vremenu i na našim prostorima našlo je svoju praktičnu primjenu kako u pojedinim akcijama, tako i u cjelokupnom radu Islamske zajednice, jer su njegove stavove podržavale vodeće ličnosti u njenoj strukturi (reisu-l-uleme, npr.) i provodile u praksu njene ustanove." ([1])
  • Melika Salihbeg Bosnawi
    • "Bio je Đozo r. borac u svakom smislu riječi: u samom svom biću, u svojoj poslušnosti Islamskom vjerozakonu, u svojoj vjeri, borac u svojim kušnjama, u neporecivim sumnjama, u zavidnim saznanjima." ([2])
  • Naim Hadžiabdić
    • "U svojim tekstovima, Husein-ef. je zagovarao savremenu interpretaciju islamske misli, njeno povezivanje sa zahtjevima savremenog života. On je uvijek oštro razdvajao ono što je u islamu vječno i nepromjenljivo od onoga što podliježe ljudskim tumačenji-ma i historijskim prilikama. Insistirao je na osavremenjivanju tog vremenskog i historijskog aspekta realizacije islama." (Zbornik radova 11, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini Univerzitet u Sarajevu Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo 2006.)
  • Ramiza Smajić
    • "Husein Đozo je, naprimjer, bio Titov službeni prevodilac. Je li možda Tito nije znao da je on bio u Handžar-diviziji? I Derviš Korkut je imao radnu obavezu u NDH, ali je dopao zatvora nakon Drugog svjetskog rata skupa s Omerom Behmenom, Mahmutom Traljićem i masom drugih koji su i nakon zatvora ostajali bez prava, ali gle, nekoliko decenija kasnije otkriva se da je pravednik pa se on isključuje iz kolektivne objede danas." [3]
  • Seid Halilović
    • "Husein Đozo je jedan od najuticajnijih naših savremenih muslimanskih mislilaca. Istovremeno, on je izuzetno značajan predstavnik islamskog reformizma kod nas. Mi ćemo u ovom radu pokušati da analiziramo osnovne spoznajne principe njegovog reformističkog razumevanja islama i Kur'ana. Služeći se metodom detaljne analize najvažnijih spisa Huseina Đoze, uočićemo da se on znatno udaljava od tradicionalnog spoznajnog stadijuma islama u različitim sferama svojih ontoloških, antropoloških i epistemoloških razmišljanja. Njegova definicija odnosa između nauke i objave potpuno je zasnovana na empirističkim metodološkim principima. Zbog toga, Đozo će na temeljima empirizma i istoricizma tumačiti pojam idžtihada i značaj predanja Verovesnika islama. U njegovim stavovima, na tom polju, jasno se prepoznaju glavne orijentacije neoselefizma i uticaj slavnih predstavnika škole al-Manar." (str. 77-96, "Husein Đozo i reformističko tumačenje islama", Centar za religijske nauke 'Kom', Grupa za savremeno religijsko mišljenje, Beograd, 2013.)
Wikipedia