Claudio Michelon

Izvor: Wikicitati
Jump to navigation Jump to search
Claudio Michelon
brazilski pravni teoretičar
Rođenje
Brazil
  • "Kriteriji pojedinačne (distributivne/korektivne - op.a.) pravde mogu biti korisni u ocjeni: (a) ličnosti činioca, (b) njenih djelovanja, ili (c) pojedinačnih raspodjelnih šema dobara i tereta prema ljudima (ili jednostavno općih raspodjelnih instrumenata)." (Virtuous Circularity: Positive Law and Particular Justice)


  • "[V]ažna odlika komutativne pravde [je sljedeća]: ona pretpostavlja da su raspodjele već učinjene, na način kako to ne čini distributivna pravda. Dok se kriteriji distributivne pravde primjenjuju na dobra i činioce u pojedinačnoj grupi kao da ta dobra nisu raspodjeljena, komutativna pravda pretpostavlja polaznu osnovu raspodjele." (Ibid.)


  • "Raspodjela nije jedini način putem kojeg neko može imati normativno pravo da uživa neko dobro. Neko može imati pravo da učestvuje u uživanju određenog dobra u poziciji koja nije ni superiorna, ni inferiorna prema onoj drugih članova relevantne društvene grupe. Praktično svako ima pravo da se šeta kroz gradske parkove, i svi oni koji imaju puno pravo da voze automobile to mogu učiniti na ulicama i putevima. Uobičajeno korištenje tih dobara je regulisano i ponekad veoma detaljno. Takvo pravo učestvovanja u uživanju nekih dobara jednostavno je vidjeti u zajedničkom vlasništvu i u uživanju određenih dobara koja je, prirodno ili kulturno, teško ili čak nemoguće podijeliti (npr., uživanje zdrave okoline). Argumenti o tome koja dobra se trebaju uživati zajednički i o tome koji je prikladan način regulisanja korištenja takvih dobara, ne pripadaju području pojedinačne pravde, već onom aristotelijanske opće pravde. Mi ulazimo u područje pojedinačne pravde kada razmatramo problem raspodjele dobara i tereta, što će reći, skupinu pitanja koja su povezana sa isključivim odnosom između dobara/tereta i pojedinaca." (Ibid.)


  • "(A) [P]osao distributivne pravde jeste da postavi kriterije za rješavanje problema raspodjele dobara diljem pojedinačne društvene grupe; (b) ideja raspodjele dobara pretpostavlja “isključivost”; i (c) komutativna pravda je centralni dio onoga što “isključivost” znači. Iz toga slijedi da je distributivna pravda konceptualno povezana sa komutativnom pravdom na takav način da bi bilo nemoguće dobiti puno razumijevanje distributivne pravde bez prikladnog razumijevanja komutativne pravde." (Ibid.)


  • "[I]sključivost je mjesto sastanka distributivne i komutativne pravde. Dok istraživanje distributivne pravde pokušava da nađe prikladne kriterije isključive raspodjele djeljivih dobara, argumenti o komutativnoj pravdi su o tome šta se ubraja (a) kao prikladno vršenje kontrole i (b) kao relevantno smanjenje kontrole. Komutativna pravda unaprijeđuje naše razumijevanje toga šta isključivost znači iznutra, kao i nudeći kriterije za ponovno ustanovljavanje situacije jednakosti koja je poremećena nekim događajem između pojedinaca." (Ibid.)


  • "Pozitivno pravo ili, preciznije, pozitivne raspodjelne odluke zajednice, nude polaznu osnovu distribucije koja dopušta kriterijima komutativne pravde nužnu konceptualnu nezavisnost od kriterija distributivne pravde. Sada, te pozitivne raspodjelne odluke mogu imati mnoge različite forme. U odnosu na raspodjele koje imaju formu privatnog vlasništva, većina zajednica koriste skupine općih pravila o formama izvornog stjecanja (specificatio, occupatio, usucapio, i tako dalje) kao i stjecanje prijenosom. Najvećim dijelom, raspodjela kroz primjenu tih općih pravnih pravila ne zahtijeva bilo kakva pojedinačna djelovanja od strane zajednice da bi stjecanje učinili zvaničnim [...] Ne bitno od načina na kojih se te pozitivne raspodjele događaju, one čine mogućim razlikovanje između distributivne i korektivne pravde nudeći distributivnu polaznu odnosu za komutativnu pravdu, koja je različita od primjene kriterija distributivne pravde. Slijedi iz ovoga da zaista postoji nužna veza između prava i pravde [...] [P]ostojanje pozitivnog prava je nužni uslov da se učini konceptualno smislenim barem jedna temeljna moralna razlika, naime, ona između distributivne i komutativne pravde." (Ibid.)