Razlika između verzija stranice "Joseph Raz"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
 
Red 10: Red 10:
|počasti=
|počasti=
}}
}}

*"Općenito je poznato da niko ne može nametnuti dužnost drugome samo svojim izražavanjem volje da drugi ima takvu dužnost. Ako vlade to mogu učiniti, to može biti samo zbog toga i utoliko što postoje valjani principi koji ustanovljavaju njihovo pravo da to učine. Ti principi, principi koji ustanovljavaju legitimitet prava stvorenog od čovjeka i vlada koje ih prave, sami su, šta god drugo da su, moralni principi [...] [Sudije] ne bi bile subjekti prava da nisu subjekti moralnosti. Neka ovo ne bude pogrešno protumačeno: ono ne negira da možemo raspravljati i opisivati pravo iz odvojene tačke gledišta. Mi možemo govoriti o pravnom sistemu koji je prakticiran u zemlji, i o njegovim zahtjevima i implikacijama bez činjenja bilo kakvih pretpostavki da oni imaju normativno stanovište. Takav diskurs, oslobođen pretpostavke normativnog stanovišta prava, jednak je govoru o tome šta ljudi zahtijevaju od drugih bez impliciranja da takvi zahtijevi imaju ikakvo normativno stanovište, da drugi imaju razlog da se povinuju njima kako je namjereno. Ali - i ovo je moja poenta - tamo gdje je pravo normativno valjano, takvo je na temelju moralnog principa, te stoga ukoliko uzimamo pravo kao normativno valjano mi ne možemo tumačiti njegove zahtjeve tako da čine tačku gledišta nezavisnu od moralnosti, tačku gledišta koja predstavlja različit normativni obzir koji nema ništa sa moralnošću, i onda pitati da li priznaje moralnost kao primjenjivu na njene zvaničnike. Cipela je na drugom stopalu; pitanje je da li moralnost, koja se primjenjuje na sve ljude samom činjenicom da su ljudi, ima prostora za pravo. Kako moralnost može akomodirati pravo u sebi?" (''Inkorporacija pravom'')


*"Koji je smisao odredbi koje daju efekat moralnim obzirima ako su sudije ionako subjekti moralnosti? Smisao je u tome da takva upućivanja pomažu pravu da modulira svoje intervencije i modifikacije načina na koji moralni obziri utječu na nas [...] [S]udije su ljudi, i oni su subjekti moralnosti bez bilo kakve posebne inkorporacije morala, kao što smo i svi mi. Ono što se čini inkorporacijom su različite vrste ne-isključivanja [moralnosti]." (''Ibid.'')




*"[T]eorija prava je uspješna ukoliko zadovolji dva kriterija: prvo, ukoliko se sastoji od tvrdnji koje su ''nužno'' tačne, i, drugo, one ''objašnjavaju'' šta je pravo." (''Can There Be a Theory of Law?'')
*"[T]eorija prava je uspješna ukoliko zadovolji dva kriterija: prvo, ukoliko se sastoji od tvrdnji koje su ''nužno'' tačne, i, drugo, one ''objašnjavaju'' šta je pravo." (''Can There Be a Theory of Law?'')


*"[J]a smatram objašnjenje prirode prava primarnim zadatkom teorije prava. Da je objašnjenje koncepta prava jedan od njenih sekundarnih zadataka je rezultat činjenice da je dio zadatka objašnjenja prirode prava objašnjenje kako ljudi razumijevaju pravo, i prema tome, gdje pravo postoji u državi čije stanovništvo ima koncept prava, postaje relevantno da se sazna da li na pravo utječe njegov koncept." (''Ibid.'')


*"Možemo, prema tome, zaključiti da je optužba, ili spremno priznanje, da teorija prava mora biti parohijalna, jer se može primjeniti samo na države koje posjeduju naš koncept prava, ili na države koje posjeduju neki koncept prava, pogrešna. Pravo može i postoji u kulturama koje ne misle o svojim pravnim institucijama kao pravnim, i teorija prava cilja da ponudi objašnjenje prava gdje god se ono nađe, uključujući u društva koja ne posjeduju koncept prava [...] [D]ok je koncept prava parohijalan, teorija prava nije. Pravna teorija može rasti samo u kulturama koje imaju koncept prava. Ali njeni zaključci, ukoliko su uopće valjani, primjenjuju se na sve pravne sisteme, uključujući one, a takvi postoje, u društvima koja nemaju koncept prava." (''Ibid.'')



==Djela==
==Djela==

*''[[Koncept pravnog sistema: uvod u teoriju pravnog sistema]]'' (1970.)
*''[[Praktični razlozi i norme]]'' (1975.)
*''[[Autoritet prava]]'' (1979.)
*''[[Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike]]'' (1994.)
*''[[Etika u javnom domenu: ogledi iz moralnosti prava i politike]]'' (1994.)
*''[[Između autoriteta i tumačenja]]'' (2009.)
*''[[Između autoriteta i tumačenja]]'' (2009.)

Trenutna verzija na dan 2 april 2018 u 15:24

Joseph Raz
pravni i politički teoretičar
Rođenje 21. mart 1939.
Palestina (Izrael)


  • "[T]eorija prava je uspješna ukoliko zadovolji dva kriterija: prvo, ukoliko se sastoji od tvrdnji koje su nužno tačne, i, drugo, one objašnjavaju šta je pravo." (Can There Be a Theory of Law?)

Djela[uredi]

Wikipedia
Wikipedia
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: