Bosanski jezik

---

• Aleksandar Belić
  • "Nema nikakve sumnje da je bosanski jezik, zajedno sa Vukovim hercegovačkim i Daničićevim vojvođanskim, narodna osnovica našeg književnog jezika." ("Bosanski jezik i stil", 1937)

• Alija Isaković
  • "Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bi smo objasnili pojam bosanski jezik. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka 20. vijeka, kada su političke prilike izmijenile njegov javni status..." (Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku)

• Amira Turbić-Hadžagić
  • "I to kapitalnim djelom ne samo za bosansku zajednicu, nego za sve jezičke zajednice, s obzirom da ovim rječnikom autora Dževada Jahića mi dobijamo vrhunski evropski rječnik, a to znači da takve rječnike imaju zapadne evropske kulture. Ovaj Rječnik nas uvodi u ravnopravnu zajednicu svih evropskih jezika." (na promociji bosanskog rječnika Dževada Jahića, u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015)

• Andrej Nikolaidis
  • "Ja govorim i pišem bosanskim jezikom, ali iz solidarnosti i političke podrške činjenici da postoji crnogorski jezik, kada me prevode kažem im da prevode sa crnogorskog, a nekad sa bosanskog jezika. Moj maternji jezik je bosanski, jer je jezik moje majke bosanski." (za TV N1, emisija N1 Pressing, 26.10.2015)

• Antun Knežević
  • "Mi se ponosimo time, da je upravo naš jezik, a iz naše otadžbine uzet za osnovu književnog jezika naših komšija Srba i Hrvata. Glasoviti jezikoslovci Vuk Karadžić, Daničić, pa Ljudevit Gaj prenijeli su naš lijepi jezik u književnost obaju rečenih naroda, te ga prozvaše kako su oni hotjeli jedni srpskim a drugi hrvatskim, a o nama nigdje ni spomena. Mi sigurno imamo prava dičiti se, što se našim jezikom služe danas u književnosti naši prijatelji Jovo i Ivo, a to će nam bar svak priznati. Ali mi nikako ne razumijemo, zašto naziv, što su ga oni našem jeziku po svojoj volji, a bez našeg pitanja dali, sada nama po što po to hoće da nametnu, pa nam čak brane, da mi u našoj vlastitoj kući svoj jezik označujemo imenom našeg naroda. To je slično, kad bi našem djetetu neko drugi po svojoj volji ime nadio. Tako postupanje i taj zahtjev mi ne odobravamo i nijesmo nikako kail. Ali čast i poštenje obodvojici naših prijatelja, Srbu i Hrvatu." (časopis ‘Bošnjački prijatelj’ 1870.)

• Dževad Karahasan
  • "Mislim da su pokušaji da se bosanskom jeziku nametne nacionalno ime Bošnjaka apsolutno krivi i utemeljeni na – da li na neznanju, da li na zlim namjerama, da li na gluposti ili aroganciji – ne znam. Ali, sigurno su krivi iz jednog jednostavnoga razloga – nacije su nastale nedavno. Nacije su strašno mlad fenomen. Nagovijestile su se negdje krajem 18. stoljeća. Prva nacija u modernom smislu je Francuska rođena iz Francuske revolucije 1789. godine, a onda su se širom Evrope formirale druge nacije – njemačka, talijanska i tako dalje – iz otpora prema Napoleonovim osvajanjima." (u intervjuu za RSE govori o jezičkoj diskriminaciji u Bosni i Hercegovini, 29.10.2015)

• Dževad Jahić
  • "On je upravljen ka normi, ali je u isto vrijeme naučni rječnik sa bogatom građom, koja otkriva da bosanski jezik ima svoj historijski kontinuitet koji zaista traje i prije Povelje Kulina bana. Ovo nije historijski rječnik, ovo je književnog jezika rječnik, djelimično. Sve ovo što se dešavalo u posljednje vrijeme upućeno je na ovaj veliki projekat, da bi se on osporio." (na promociji svog bosanskog rječnika u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015)

• Enver Halilović
  • "Dakle, bosanski jezik je vezan za duhovno biće tadašnjih Bošnjana, svih stanovnika današnje BiH. Posebno predstavlja značajnu činjenicu za sveukupni razvoj svijesti o BiH i svakog građanina BiH." (na promociji bosanskog rječnika Dževada Jahića, u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, 27.10.2015)

• Ferid Muhić
  • "Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije „rečnik“ Vuka Karadžića, nego „rječnik“. Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; „dijete“, nema nigdje „dete“, zatim riječi „mlijeko“, „lijepo“, „snijeg“. Nema „snega“. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje akademika Ferida Muhića "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. g. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011")

• Hazim Akmadžić
  • "Bosanski jezik bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.)

• Husein Tokić
  • "Selimovićevo esejističko, vremenski bespotrebno fikcionalno a prosječno postignuće pisano isključivo srpskim jezikom –ekavicom “Za i protiv Vuka”, u kojem je čisti bosanski jezik preveden na ekavicu, u kojoj autor raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi srpskog jezika. To je djelo, osim njegove kritičko-analitičke vrijednosti potrebne ideološko-srpskoj varijanti jugoslovenstva , je zanimljivo jer svjedoči za savremenike i potomke o renegatskim piščevim nacionalnim opredjeljenjima... Vuk Karadžić je dopunio 18 lista “pravopisa serbskog” iz 1810. izvjesnog Save Mrkalja dodavši mu iz latinice slovo “ J” i izbacivši dva znaka kombinujući ih sa “LJ, NJ”... Radeći na srpskom nacionalnom jezičkom programu skoro dvije decenije usvojio je znakove F i H iz središta “Ilirije”-Jugoistočne Bosne,podveo “pod srpske”,pa onda preveo na “srpski” i Njegošev «Gorski vijenac”…...Za prosječnog “nesrpskog čitaoca ”,odmah upada u oči da Mešin esej “o Vuku” (ne)posredno ruši mit o “srpskohrvatskom” tj. bosanskom jeziku,jer je sasvim ograničena na srpsku situaciju...Mešino glavno "esejističko stanovište" utemeljeno je da on drži Vuka Karadžića za beskompromisnoga prevratnika - “revolucionara” koji je potpuno odbacio "stariju" srpsku jezičku baštinu, nanijevši srpskom jeziku “revolucionarni udar” time što ga je sveo na ruralni tzv. “narodni” idiom i “oslobodio” duhovno-intelektualnoga rječnika.Zanimljivo je da je I. Andrić januara 1946.g. pri prijemu u SAN-u čitao svoj esej o Vuku,baš kao i Meša Selimovič trideset godina kasnije na "svečanom" prijemu u SANU. Mešin kompleks identitetea i epigonstva je i ovdje «dopunio» Andrića." (Iz knjige "Jugoslavenstvo je SH agresija",OFFSET,2011)

• Ivan Franjo Jukić
  • "Bosna je jedina turska država, koja je čista sasvim ostala od turskog jezika, kako po selima tako po varošima, drugi se jezik osim bosanskog i ne govori, najveća turska gospoda samo onda turski govore, kada su kod vezira." (Zemljopis i povijestnica Bosne, 1851.)

• Jakov Mikalja
  • "...u ilirskom jeziku bosanski jezik najljepši." (predgovor “Blagu Jezika slovinskoga” iz 1649.)

• Josip Pejaković
  • "Moj maternji jezik je i bosanski i hrvatski i srpski." (novembar 2004. za Radio Slobodna Evropa)

• Konstantin Filozof
  • "U početku oni koji su htjeli izdati na slovenskom jeziku, jasno je da ne mogoše bugarskim jezikom, iako neki govore kako se na ovom izdade. Jer kako se tananost jelinska ili sirska ili jevrejska mogaše izdati najdebljim jezikom. Pa ni srpskim visokim glasom i tijesnim. Stoga, rasudivši oni dobri i divni muževi, izabraše najtanji i najkrasniji ruski jezik, a njemu se na pomoć pridodade bugarski i srpski i bosanski i slovenski i češkoga dio i hrvatski jezik — na koje da stave božastvene spise." (kraj XIV vijeka, poslije 1433.)

• Matija Divković
  • "I ovo istomači aliti privrede iz jezika dijačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski" ("Nauk krstjanski", 1611)

• Muhamed Filipović
  • "Oni žele da i mi pristanemo na nacionaliziranje našeg jezika, jer bi to onda opravdalo njihovo tjeranje svih Srba i Hrvata da govore jezik kojeg im oni propišu. To što oni čine nema veze ni sa naukom, ni sa poštenjem, ni sa interesima tih ljudi i naše zemlje." (oktobar 2005. za Radio Slobodna Evropa odgovarajući na pitanje: "Zbog čega srpski i hrvatski lingvisti nameću Bošnjacima da svoj jezik kojeg oduvijek zovu bosanskim, prestanu tako nazivati i da ga preimenuju u bošnjački")

• Muhamed Hevaija Uskufija

"Mnogo je lijepih rječnika napisano,

Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,

Ali nema napisana na bosanskom jeziku,

Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,

Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem." (Potur-Šahidija, 1631. godine)

• Nataša Gaon-Grujić
  • "Nakardna je i krajnje neistinita tvrdnja da bosanski jezik ne postoji, kao što je jednako neistinita tvdnja da bosanskim jezikom govore samo Bošnjaci, jer, evo, ja se nisam izjasnila kao Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski." ("Nisam Bošnjakinja, ali moj jezik je bosanski" za Al Jazeera, 11 oktobar 2015)

• Noel Malcolm
  • "Kako je bosanski jezik bio treći jezik Otomanske Carevine, nije nikakvo čudo što je i dio Otomanske književnosti napisan na tom jezku".

• Senahid Halilović
  • "Ispričat ću vam priču Bosanska prinova, a govori o ženi (Jugoslavenki) koja je u zao čas rodila četvero djece (srpski, hrvatski, crnogorski i bosanski jezik) i umrla. Prvo dvoje djece se odmah pridiglo na noge (srpsko i hrvatsko), osokolilo se, a ono drugo dvoje kržljavo (bosansko i crnogorsko) jedva se propinjalo na nožice. Onda je ono dvoje kržljavih dumalo šta bi to moglo biti pa su, takvi kakvi su, na kraju skontali da im je to zbog imena - urokljivog. Na kraju je ono manje kržljavo zaključilo: "Nije ime krivo, već je ono, jadno, krivo zato što je živo." (Međunarodni skup "Jezik i demokratizacija")

• Skender Kulenović
  • "Još pet stotina godina turska vlast ovdje da je ostala, ovi negdašnji patareni govorili bi bosanski." (iz Ponornice).

• Željko Komšić
  • (Kako nazivate jezik kojim govorite?)

"Ja ga najradije nazivam bosanskim."(u razgovoru sa hrvatskim novinarima nakon oktobarskih izbora u BiH 2006. Pincom.info)

Poslovice

Bosanske poslovice