Razlika između verzija stranice "Ferid Muhić"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: ** "Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječni...
 
No edit summary
Red 1: Red 1:
** "Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije „rečnik“ Vuka Karadžića, nego „rječnik“. Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; „dijete“, nema nigdje „dete“, zatim riječi „mlijeko“, „lijepo“, „snijeg“. Nema „snega“. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje akademika Ferida Muhića "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. g. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011")
* "Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije „rečnik“ Vuka Karadžića, nego „rječnik“. Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; „dijete“, nema nigdje „dete“, zatim riječi „mlijeko“, „lijepo“, „snijeg“. Nema „snega“. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje akademika Ferida Muhića "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. g. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011")

Verzija na dan 28 septembar 2015 u 23:00

  • "Poslije su to određene despotije, lokalne, i ovdje i ondje, ali Bosna kao država ostaje do 1463. godine. E, kako to da nema svoj jezik? I onda vidite da je najstariji Rječnik bosanskoga jezika iz 1632. godine, a da je prvi rječnik srpskog jezika, onaj od Vuka Karadžića iz 1815., nastao skoro 200 godina kasnije. I pri tom nije „rečnik“ Vuka Karadžića, nego „rječnik“. Kad pogledate unutar tog rječnika sve je ijekavsko; „dijete“, nema nigdje „dete“, zatim riječi „mlijeko“, „lijepo“, „snijeg“. Nema „snega“. Oblik, gramatika, sintaksa, semantika, potpuno je uzeto i dato, on to otvoreno kaže, iz hercegovačkog i centralnobosanskog, sjevernocrnogorskog, dakle upravo ovaj region. Štaviše, on kaže, onaj u Srbiji liči na govedara i ovčara i vrlo je prost i bez finese, ovaj bosanski je prefinjeniji i ima više poezije u sebi. Vuk Karadžić ga uzima kao osnovu..." (Predavanje akademika Ferida Muhića "Bosna i Bošnjaci - izazovi i perspektive" održano 28. 04. 2011. g. u Mostaru u okviru manifestacije "Dani mevluda i zikra 2011")