Znak četverice

Znak četvorice
Autor
Arthur Conan Doyle
detektivski roman
Originalni naziv
The Sign of The Four
Datum izdavanja
februar 1890.

• - Šta je na redu danas? - upitah - morfij ili kokain?
  On tromo podiže oči sa stare otvorene knjige štampane goticom.
  - Kokain - reče. - Sedampostotni rastvor. Hoćete li probati?
  • Glava I, str. 8.

• Moj um se buni protiv svake stagnacije. Dajte mi problem, dajte mi posla, najzamršeniju šifru, najzapetljaniju analizu - ja sam tada u svom elementu. U tom slučaju mogu biti i bez vještačkih nadražaja, ali životne jednoličnosti se grozim, žudim za umnim uzbuđenjima. Zbog toga sam i izabrao ovaj izuzetan poziv jer ga na cijelom svijetu više niko ne obavlja.
  • Glava I, str. 9.

• - Zar ste vi jedini amater-detektiv - rekoh podigavši obrve.
  - Jedini nezvanični savjetnik za detektivske poslove - odgovori on. - Ja sam u istragama posljednja i najviša instanca. Kad Gregson, Lestrade ili Athelney Jones ne znaju kuda će - što je, uostalom, kod njih uobičajena pojava - stvar dođe pred mene. Ja pregledam pružene podatke i dajem stručno mišljenje. U takvim slučajevima ne tražim nikakvo priznanje. Moje se ime ni ne pojavljuje u novinama. Najveća nagrada mi je sam posao, zadovoljstvo da pronalazim polje rada za svoje posebne sposobnosti. O mojim metodama stekli ste i sami nekakvo iskustvo u slučaju Jeffersona Hopea.
  • Glava I, str. 9.

• Detekcija je, ili bi trebala biti, egzaktna nauka i prema njoj bi se trebalo odnositi na isti hladni i neemotivni način. Pokušali ste joj dati romantičnu žicu, što stvara utisak kao da ste preradili neku ljubavnu priču ili bjekstvo u petu Euklidovu teoremu.
  - Šta ja tu mogu kad je bilo romantično - prigovorih. - Činjenice nisam mogao mijenjati.
  - Neke činjenice trebale bi biti izostavljene ili, u najmanju ruku, trebao bi se primijetiti tačan smisao za proporciju u odnosu prema njima. Jedina stvar u tom slučaju (Studija u grimizu) koja zaslužuje biti spomenuta jeste zanimljivo analitičko zaključivanje od posljedica prema uzroku, kojim sam ga uspio rasplesti.
  • Glava I, str. 9.

• On ima keltsku moć brze intuicije, ali mu nedostaje široki vidokrug egzaktnog znanja, koji je suštinski potreban za dalji razvoj njegovog umijeća.
  • Holmes o Françoisu le Villardu, glava I, str. 10.

• - Oh, on precjenjuje moju pomoć - reče Sherlock Holmes skromno. - On je i sam izuzetno obdaren. Posjeduje 2 od 3 potrebne osobine za idealnog detektiva. Ima moć zapažanja i moć zaključivanja. Nedostaje mu samo znanje, a to će s vremenom doći.
  • Holmes o Françoisu le Villardu, glava I, str. 11.

• Da, ja sam krivac za nekoliko monografija. Sve su stručne prirode. Evo, npr., jedne: "O razlikovanju pepela raznih vrsta duhana." U njoj nabrajam 142 vrste cigara, cigareta i duhana za lule, a razne tabele u boji prikazuju pojedine vrste pepela. Činjenica koja se stalno javlja u krivičnim sporovima, a koja je katkada od najveće važnosti kao vodič. Ako se ispostavi da je ubistvo učinio neko ko puši indijsku lunkahu, onda se očigledno sužava polje istrage. Za jedno iskusno oko između crnog pepela jedne "trihinopoli" cigare i bijelog paperja od tanko sjeckanog duhana postoji razlika kao između kupusa i krompira.
  - Posebno ste obdareni za sitne pojedinosti - primijetih.
  - Ja samo cijenim njihov značaj. Evo moje monografije o ispitivanju otisaka stopala s nekoliko primjedbi o upotrebi pariškog asfalta kao čuvara otisaka. Evo i čudnog malog djela o utjecaju zanimanja na oblik šake tapacera, mornara, tkača, brusioca dijamanata, rezača pluta i slovoslagača. To je stvar od velikog značaja za detektiva-istraživača, posebno u slučajevima nepoznatih leševa ili pri utvrđivanju prethodnih podataka o kriminalcima.
  • Glava I, str. 11.

• Kad odbacite sve ostale činjenice, ona koja preostane mora biti istina.
  • Glava I, str. 13; slični izrazi pojavljuju se u Znaku četvorice (glava VI), Avanturama Sherlocka Holmesa ("Berilna dijadema"), Memoarima Sherlocka Holmesa ("Srebrni Plamen"), Povratku Sherlocka Holmesa ("Slučaj u internatu"), Njegovom posljednjem naklonu ("Planovi za Bruce-Partingtonovu podmornicu") i Slučajevima Sherlocka Holmesa ("Izbijeljeni vojnik").

• Ja se ne služim nagađanjem. To je šokantna navika. Ona razorno djeluje na sposobnost logičnog mišljenja.
  • Glava I, str. 15.

• I zato, evo kokain. Ne mogu živjeti bez umnog rada. A za šta bi se drugo i živjelo? Stanite ovdje kraj prozora! Zar je ikada postojao ovako očajan, turoban i beskoristan svijet? Pogledajte, ova žuta magluština tegli se niz ulicu i prožima ove mrgodne kuće. Ima li čega opipljivijeg i prozaičnijeg? Kakva mi je korist od sposobnosti, doktore, ako nema oblasti na kojoj bih ih mogao primijeniti? Zločin je tako nešto obično, postojanje tako nešto obično, na cijeloj Zemlji nema ničeg što ne bi bilo obično.
  • Glava I, str. 16.

• Od najveće je važnosti ne dopustiti svom rasuđivanju da bude podložno nečijim ličnim vrijednostima. Za mene je klijent samo jedinka, dio nekog problema. Osjećanja vrijednosti u suprotnosti su s trezvenim razmišljanjem. Uvjeravam vas da je najprivlačnija žena koju sam ikad upoznao bila obješena jer je otrovala troje male djece kako bi se domogla njihovog osiguranja, a najodurniji čovjek koga sam poznavao bio je neki filantrop koji je potrošio skoro četvrt miliona na londonsku sirotinju.
  • Glava II, str. 22.

• Ja ne činim ustupke. Ustupak opovrgava pravilo.
  • Glava II, str. 22.

• "Le mauvais goût mène au crime" (Loš ukus vodi u zločin).
  • Thadeus Sholto, glava IV, str. 39.

• Koliko sam Vam puta rekao da, kad eliminirate nemoguće, ono što ostane, ma koliko nevjerovatno bilo, mora biti istinito?
  • Glava VI, str. 53.

• Moje metode su Vam poznate. Primijenite ih.
  • Glava VI, str. 54.

"Il n'y a pas des sots si incommodes que ceux qui ont de l'esprit" (Nema neugodnije budale od one koja ima nešto duha)!

• • Glava VI, str. 58.

• "Wir sind gewohnt, daß die Menschen verhöhnen was sie nicht verstehen" (Navikli smo na to da se ljudi podsmijevaju onome što ne razumiju).
  - Goethe je uvijek jezgrovit.
  • Glava VI, str. 61.

• Kako je divan jutarnji zrak! Gledajte onaj ružičasti oblačak što lebdi kao pero nekog džinovskog flaminga. Rumenilo upravo probija oblake londonske magle. Obasjat će mnogo ljudi, ali niko se među njima ne bavi čudnijom rabotom od vas i mene. Ala se u prisustvu velikih, suštinskih sila prirode osjećamo malima zbog svojih sićušnih ciljeva i težnji! Kako stojite s Vašim Jeanom Paulom?
  - Prilično. Došao sam na njega čitajući Carlislea.
  - To vam je kao da idete potokom do izvornog jezera. Dao je čudnu, ali duboku opasku, kao glavni dokaz da stvarna čovjekova veličina leži u njegovom poimanju koliko je sitan. To ukazuje na moć upoređivanja i procjene, koja je sama po sebi dokaz plemenitosti. Ima mnogo osnova za razmišljanje i u Richteru.
  • Glava VII, str. 72-73.

• Najvažnija je stvar kod ljudi te vrste da nikad ne pokažete kako su njihova obavještenja od bilo kakve važnosti za čovjeka. Ne postupite li tako, zatvorit će se odmah kao ostrige. Ako ih, naprotiv, slušate protiv volje, čut ćete veoma vjerovatno ono što vam treba! (ta vrsta - siromasi)
  • Glava VIII, str. 78-79.

• Ne bih im previše pričao - reče Holmes. Ženama nikad ne biste trebali potpuno vjerovati - pa ni onim najčestitijim.
  • Glava IX, str. 87.

• Jedan od naših najvećih državnika rekao je da je najbolji odmor promjena rada.
  • Glava X, str. 99.

• Pogledajte kako se roji narod pod plinskim svjetiljkama.
  - Odlaze s posla iz brodogradilišta.
  - Izgledaju kao prljavi odrpanci, ali znam da u svakom od njih tinja po iskrica besmrtnosti, što ne biste pomislili kad ih vidite ovako jadne. Čudna je zagonetka čovjek.
  - Neko ga naziva duhom skrivenom u životinji. - rekoh ja.
  - Tu temu dobro razrađuje Winwood Reade - reče Holmes. Čovjek je kao pojedinac nerazrješiva zagonetka, a u gomili, u svom agregatnom stanju, postaje matematička izvjesnost. Tako, npr, nikada ne biste mogli reći šta će učiniti jedan čovjek, ali tačno možete predvidjeti na šta je spremna jedna određena gomila. Pojedinci se razlikuju, ali razmjere ostaju iste u postocima. Tako tvrde statističari.
  • Glava X, str. 103.

• Ljubav je stvar osjećanja i kao takva suprotstavlja se čistom, hladnom razumu, koji ja cijenim iznad svega. Neću se nikad ženiti da mi srce ne stvori procjep pri odvijanju niti razumnog zaključivanja.
  • Glava XII, str. 142.

• "Schade, daß die Natur nur einen Mensch aus dir schuf, Denn zum würdigen Mann war und zum Schelmen der Stoff" (Šteta što je priroda od Vas stvorila jednog čovjeka; bilo je materijala i za hvale vrijednu ličnost i za nitkova).
  • Glava XII, str. 143.

• - Pa onda je podjela, ustvari, ispala nepravedna - primijetih ja. - Vi ste obavili cijeli posao, ja sam došao do žene, Jones do priznanja, a šta je ostalo Vama?
  - Meni - reče Sherlock Holmes - još uvijek ostaje bočica kokaina.
  I lijeno podiže svoju dugu, sniježnobijelu ruku da je dohvati.
  • Glava XII, str. 143.

Citirano izdanje

• Znak četvorice (2008); ISBN 978-86-86667-25-0