Razlika između verzija stranice "Hans Kelsen"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: de:Hans Kelsen
Harač (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 9: Red 9:
}}
}}


*"Kada ja pojedinačnu normu presude, upravnog akta ili pravnog posla svodim na opću normu zakona, zakon opet na još upćiju normu ustav, a ustavne norme, naposlijetku, na jednu opću najvišu normu koja predstavlja logički izvor, koja kao pravna hipoteza uspostavlja ustavotvorni autoritet, onda sam zacijelo svjestan da ustav, doduše, svoje pravo relevantno važenje uzima iz empirijskog akta volje konstitutivnog autoriteta, baš kao što zakon svoje važenje uzima iz ustava, a svoju sadržinu iz fakta zakonske odluke, presuda svoje važenje iz zakona, a svoju sadržinu iz sudijskog akta volje. Logičko 'stvaranje' prava iz prvobitne norme vrši se postepeno u neprekidnoj vezi sa paralelnim faktom, no koji je ipak samo conditio sine qua non, a ne condititio per quam prava, prava na njegovim različitim stupnjevima, u njegovom za pravnika presudnom aspektu važenja. Takvo logično stvaranje iz izvora ne smije se, ipak brkati sa prirodno-pravnim dedukcijama." (''Prilog jednoj čistoj teoriji prava'')
*"Kada ja pojedinačnu normu presude, upravnog akta ili pravnog posla svodim na opću normu zakona, zakon opet na još upćiju normu ustav, a ustavne norme, naposlijetku, na jednu opću najvišu normu koja predstavlja logički izvor, koja kao pravna hipoteza uspostavlja ustavotvorni autoritet, onda sam zacijelo svjestan da ustav, doduše, svoje pravo relevantno važenje uzima iz empirijskog akta volje konstitutivnog autoriteta, baš kao što zakon svoje važenje uzima iz ustava, a svoju sadržinu iz fakta zakonske odluke, presuda svoje važenje iz zakona, a svoju sadržinu iz sudijskog akta volje. Logičko 'stvaranje' prava iz prvobitne norme vrši se postepeno u neprekidnoj vezi sa paralelnim faktom, no koji je ipak samo conditio sine qua non, a ne condititio per quam prava, prava na njegovim različitim stupnjevima, u njegovom za pravnika presudnom aspektu važenja. Takvo logično stvaranje iz izvora ne smije se, ipak brkati sa prirodno-pravnim dedukcijama." (''Prilog jednoj čistoj teoriji prava'')


==Drugi o Kelsenu==

*[[Zdravko Grebo]]
**"Jasno je, naime, da je Kelsenova doktrina "fictio iuris"; nije samo Grundnorm Als-Ob konstrukcija; cijela teorija je Als-Ob razmišljanje: "šta bi bilo (možda "trebalo") kad bi bilo?" Ona je možda učenje o "moglichen Recht", ali nije opštepravno učenje. Kada Kelsen svoje najznačajnije djelo počinje rečenicom: Die Reine Rechtslehre ist eine Theorie des positiven Rechts; das positiven Rechts schlechthin, nicht einer specziellen (sic) Rechtsordnung. Sie ist Allgemeine Rechtslehre...", tada treba primijetiti da opšte pravno učenje znači učenje o opštemu pravu, a to nije samo forma. I sadržaj i funkcija i još toga..., može biti opšte. Marx zna takav supstancijalni ''pojam'' prava. / Kelsen se zato mora negirati u cjelini da bi se ''djelimično'' prihvatio. (''[[Marx i Kelsen]]'')


{{Wikipedia}}
{{Wikipedia}}

Verzija na dan 2 oktobar 2012 u 16:17

Hans Kelsen

austrijsko-američki pravnik
Rođenje
11. oktobar 1881.
Prag, Češka Republika (Austro-ugarska monarhija)
Smrt
19. april 1973.
Orinda, Sjedinjene Američke Države
  • "Kada ja pojedinačnu normu presude, upravnog akta ili pravnog posla svodim na opću normu zakona, zakon opet na još upćiju normu ustav, a ustavne norme, naposlijetku, na jednu opću najvišu normu koja predstavlja logički izvor, koja kao pravna hipoteza uspostavlja ustavotvorni autoritet, onda sam zacijelo svjestan da ustav, doduše, svoje pravo relevantno važenje uzima iz empirijskog akta volje konstitutivnog autoriteta, baš kao što zakon svoje važenje uzima iz ustava, a svoju sadržinu iz fakta zakonske odluke, presuda svoje važenje iz zakona, a svoju sadržinu iz sudijskog akta volje. Logičko 'stvaranje' prava iz prvobitne norme vrši se postepeno u neprekidnoj vezi sa paralelnim faktom, no koji je ipak samo conditio sine qua non, a ne condititio per quam prava, prava na njegovim različitim stupnjevima, u njegovom za pravnika presudnom aspektu važenja. Takvo logično stvaranje iz izvora ne smije se, ipak brkati sa prirodno-pravnim dedukcijama." (Prilog jednoj čistoj teoriji prava)


Drugi o Kelsenu

  • Zdravko Grebo
    • "Jasno je, naime, da je Kelsenova doktrina "fictio iuris"; nije samo Grundnorm Als-Ob konstrukcija; cijela teorija je Als-Ob razmišljanje: "šta bi bilo (možda "trebalo") kad bi bilo?" Ona je možda učenje o "moglichen Recht", ali nije opštepravno učenje. Kada Kelsen svoje najznačajnije djelo počinje rečenicom: Die Reine Rechtslehre ist eine Theorie des positiven Rechts; das positiven Rechts schlechthin, nicht einer specziellen (sic) Rechtsordnung. Sie ist Allgemeine Rechtslehre...", tada treba primijetiti da opšte pravno učenje znači učenje o opštemu pravu, a to nije samo forma. I sadržaj i funkcija i još toga..., može biti opšte. Marx zna takav supstancijalni pojam prava. / Kelsen se zato mora negirati u cjelini da bi se djelimično prihvatio. (Marx i Kelsen)
Wikipedia
Wikipedia


Djela Hansa Kelsena
Opća teorija države i prava | O osnovnoj normi | Čista teorija prava | Glavni problemi teorije državnog prava | Opća teorija normi