Razlika između verzija stranice "Esad Zgodić"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
Napravljena stranica sa '{{Infokutija biografija| |ime=Esad Zgodić |slika= |tekst uz sliku=''bosanskohercegovački politički teoretičar'' |datum rođenja=1950. |mjesto rođenja=Goražde...'
 
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 9: Red 9:
}}
}}


* "Kada [...] ''znamo'' što koncepcijski jeste [[Ustav|ustavni]] [[patriotizam]], što su njegove suštinske komponente i političke svrhe te da je, ustvari, što je i najvažnije, riječ o jednoj ''idealno normativnoj'', a nedeskriptivnoj, nepozitivističkoj i neoperativnoj, ''zamisli'', onda bi protagonosti ove ''ideje'' u Bosni i Hercegovini trebali odgovoriti i na pitanje: spram kojeg bi ustava, ''osim Dejtonskog ustava'', građani mogli ''gajiti'' ustavni patriotizam, zaslužuje li, uz to, ''Dejtonski ustav'' Bosne i Hercegovine ''patriotsku odanost'', ili bi, nasuprot tome, prije bilo ''patriotski'' raditi na njegovoj ''sporazumnoj'' a radikalnoj reviziji ili, čak, potpunojzamjeni novim ustavom? Ne bi li, zapravo, patriotska privrženost ''tom ustavu'' – a imajući u vidu njegovo porijeklo, njegove primarne ''promirotvorne'' funkcije kao i ''sve ono'' što je s njim sankcionirano te legalizirano kao rezultat agresije i što je s njim u ''državno'', odnosno ''teritorijalno uređenje'' i ''politički režim'' instalirano kao nedemokratsko i protulibertansko – bila privrženost ''ratnim plijenovima'' protagonista ratova protiv Bosne i Hercegovine kao države. A na njoj se, toj privrženosti, ne može, osim u nužno privremenom i prisilno pragmatičnom smislu, insistirati, ona je suštinski nemoguća, iracionalna i nehumana, poriče htijenja pravde, prava, slobode i ljudskog dostojanstva [...] Zar se, dakle, od građana možetražiti da prihvate, grade i prakticiraju ustavni patriotizam kao patriotizam prema takvom ''čudovišnom Dejtonskom ustavu''?" (''Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu'')
* "Kada [...] ''znamo'' što koncepcijski jeste [[Ustav|ustavni]] [[patriotizam]], što su njegove suštinske komponente i političke svrhe te da je, ustvari, što je i najvažnije, riječ o jednoj ''idealno normativnoj'', a nedeskriptivnoj, nepozitivističkoj i neoperativnoj, ''zamisli'', onda bi protagonosti ove ''ideje'' u Bosni i Hercegovini trebali odgovoriti i na pitanje: spram kojeg bi ustava, ''osim Dejtonskog ustava'', građani mogli ''gajiti'' ustavni patriotizam, zaslužuje li, uz to, ''Dejtonski ustav'' Bosne i Hercegovine ''patriotsku odanost'', ili bi, nasuprot tome, prije bilo ''patriotski'' raditi na njegovoj ''sporazumnoj'' a radikalnoj reviziji ili, čak, potpunoj zamjeni novim ustavom? Ne bi li, zapravo, patriotska privrženost ''tom ustavu'' – a imajući u vidu njegovo porijeklo, njegove primarne ''promirotvorne'' funkcije kao i ''sve ono'' što je s njim sankcionirano te legalizirano kao rezultat agresije i što je s njim u ''državno'', odnosno ''teritorijalno uređenje'' i ''politički režim'' instalirano kao nedemokratsko i protulibertansko – bila privrženost ''ratnim plijenovima'' protagonista ratova protiv Bosne i Hercegovine kao države. A na njoj se, toj privrženosti, ne može, osim u nužno privremenom i prisilno pragmatičnom smislu, insistirati, ona je suštinski nemoguća, iracionalna i nehumana, poriče htijenja pravde, prava, slobode i ljudskog dostojanstva [...] Zar se, dakle, od građana može tražiti da prihvate, grade i prakticiraju ustavni patriotizam kao patriotizam prema takvom ''čudovišnom Dejtonskom ustavu''?" (''Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu'')





Verzija na dan 10 august 2012 u 12:50

Esad Zgodić

bosanskohercegovački politički teoretičar
Rođenje
1950.
Goražde, BiH
  • "Kada [...] znamo što koncepcijski jeste ustavni patriotizam, što su njegove suštinske komponente i političke svrhe te da je, ustvari, što je i najvažnije, riječ o jednoj idealno normativnoj, a nedeskriptivnoj, nepozitivističkoj i neoperativnoj, zamisli, onda bi protagonosti ove ideje u Bosni i Hercegovini trebali odgovoriti i na pitanje: spram kojeg bi ustava, osim Dejtonskog ustava, građani mogli gajiti ustavni patriotizam, zaslužuje li, uz to, Dejtonski ustav Bosne i Hercegovine patriotsku odanost, ili bi, nasuprot tome, prije bilo patriotski raditi na njegovoj sporazumnoj a radikalnoj reviziji ili, čak, potpunoj zamjeni novim ustavom? Ne bi li, zapravo, patriotska privrženost tom ustavu – a imajući u vidu njegovo porijeklo, njegove primarne promirotvorne funkcije kao i sve ono što je s njim sankcionirano te legalizirano kao rezultat agresije i što je s njim u državno, odnosno teritorijalno uređenje i politički režim instalirano kao nedemokratsko i protulibertansko – bila privrženost ratnim plijenovima protagonista ratova protiv Bosne i Hercegovine kao države. A na njoj se, toj privrženosti, ne može, osim u nužno privremenom i prisilno pragmatičnom smislu, insistirati, ona je suštinski nemoguća, iracionalna i nehumana, poriče htijenja pravde, prava, slobode i ljudskog dostojanstva [...] Zar se, dakle, od građana može tražiti da prihvate, grade i prakticiraju ustavni patriotizam kao patriotizam prema takvom čudovišnom Dejtonskom ustavu?" (Ustavni patriotizam za Bosnu i Hercegovinu)


  • "[Može se], u odnosu na običajni patriotizam, uočiti novum teorija ustavnog patriotizma: ustavni patriotizam kao patriotizam spram slobode podrazumijeva da politička privrženost građana racionalno, dakle, bez velikih i zaluđujućih strasti, bez začaravajućeg političkog fanatizma, nacionalnih historijskih imaginarija ili servilnog pozivanja na sakraliziranu naciju, treba da pripada ustavno definiranim normama, vrijednostima i procedurama na kojima počiva dinamičko oblikovanje zajedničkog života građana – i to svih građana bez obzira na njihove individualne identitete i grupne (vjerske, kulturne, ideološke, rasne, etničke ili nacionalne) pripadnosti – unutar liberalnog i, istovremeno, demokratskog poretka ili ustroja savremenih država. / Imajući u vidu ove suštinske diferencije između običajnog i političkih teorija ustavnog patriotizma, kažimo: ono što iz koncepcija ustavnog patriotizma možemo, kao inspiraciju i orijentir, preuzeti jeste njihova, što implicitna, a što eksplicitna, zamisao da se na teorijskoj razini patriotizam oslobodi zlotvornih iracionalizma, što ih u historijskim praksama producira običajni patriotizam sa svojim psihoafektivnim, moralističkim, religijskim i ideološkim sadržajima kaoi sa svojim sakralizacijama i mistifikacijama nacionalnih historija, nacija, nacionalnih identiteta, država i njihovih tvorevina. Sa stanovišta te zamisli možemo koncepte ustavnog patriotizma shvatiti i kao jedan od vrijednih oblika racionalne kritike običajnog patriotizma."
Wikipedia
Wikipedia