Razlika između verzija stranice "Miljenko Jergović"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: ispravka HTML koda i wiki sintakse
No edit summary
Red 3: Red 3:
|slika=
|slika=
|tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac''
|tekst uz sliku=''bosanskohercegovački pisac''
|datum rođenja=1966.
|datum rođenja= 28. maj 1966.
|mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
|mjesto rođenja=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
|datum smrti=
|datum smrti=

Verzija na dan 30 januar 2011 u 13:39

Miljenko Jergović

bosanskohercegovački pisac
Rođenje
28. maj 1966.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
  • "Derviš Sušić je, pogotovu u romanima Hodža Strah i Nevakat, napisao i neke od najmuslimanskijih, ili islamom najprožetijih, stranica bosanske književnosti. Činjenica je da su najljepše prozne stranice inspirirane islamom, u bosanskoj književnosti napisala dvojica partizana i komunista, obojica u svojim počecima pobornici socijalističkoga realizma i teorije odraza, Derviš Sušić i Meša Selimović. Time doista niko nije bio na gubitku, niti se tako potvrđivala neka društvena istina. Ali pred čitateljima, ipak, stoji neka vrsta moralne obaveze da prihvate cjelinu, a ne samo dio književne i duhovne istine ovih i ovakvih pisaca."
(Hodža Strah, V.B.Z. 2005, ISBN 9532014853)


  • "Bosna i Hercegovina je zemlja koja potpuno pripada i onima koji je mrze i preziru, premda u njoj žive. Ne pripada im ništa manje nego onima koji je smatraju jednom i jedinom. Drukčije ne može i ne smije biti. U zemlji u kojoj su svi jednako mladi i jednako stari temeljni je narod od tri naroda sačinjen. A bosanski patriotizam, ako nije huljski i ako je lijep po mjeri ljepote ove zemlje, može biti zasnovan samo na sramu zbog onoga što je učinjeno u tvoje ime, onoga što su učinili tvoji sugrađani, suplemenici, ili pripadnici tvoje vjere. Susjede se može samo poštovati, ne očekujući od njih da se srame. To važi za sva tri naroda, bez obzira na to koliko je koji propatio."
('Patriotizam', Sarajevski Marlboro)


  • " Mehmedalija Dizdar, Stočanin, rođen 1908. u vrijeme prije nego što je, što bi stare žene po Bosni rekle, drug Tito dao muslimanima pravo da budu nacija, se izjašnjavao kao Hrvat. Jednom je rekao da je on Hrvat iz tehničkih razloga. Činjenicu da se Mehmedalija Mak Dizdar izjašnjavao kao Hrvat su iskoristili antologičari hrvatske poezije na čelu sa uvaženim saborskim zastupnikom akademikom Vlatkom Pavletićem, pa su ga stavili u svoje antologije, a Boga mi i u Stoljeće hrvatske književnosti. To sve skupa bi bilo u redu, ja mislim zapravo da i je u redu. Mislim mene ako Mongoli kojim slučajem stave u mongolsku književnost, meni neće pasti napamet da to demantiram."
Intervju za Omnibus, 2003.


  • "Ja sam pisac onih koji me žele, onih koji čitaju moje knjige, razumiju ih iskustvom maternjeg jezika, a njihovu priču doživljavaju kao priču iz vlastitoga svijeta. Mislim da sam u jednome šampion među bosanskim piscima svih generacija: šampion sam u tome što sam se najviše puta izjasnio kao bosanski pisac. Kao da bi oni koji me o tome pitaju željeli da mi dosadi, pa da kažem - nisam, nego sam od danas islandski pisac". Intervju za Dnevni avaz, juli 2006.

Djela

Wikipedia
Wikipedia