Razlika između verzija stranice "Hans Kelsen"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
}} |
}} |
||
*"Kada ja pojedinačnu normu presude, upravnog akta ili pravnog posla svodim na opću normu zakona, zakon opet na još upćiju normu ustav, a ustavne norme, naposlijetku, na jednu opću najvišu normu koja predstavlja logički izvor, koja kao pravna hipoteza uspostavlja ustavotvorni autoritet, onda sam zacijelo svjestan da ustav, doduše, svoje pravo relevantno važenje uzima iz empirijskog akta volje konstitutivnog autoriteta, baš kao što zakon svoje važenje uzima iz ustava, a svoju sadržinu iz fakta zakonske odluke, presuda svoje važenje iz zakona, a svoju sadržinu iz sudijskog akta volje. Logičko 'stvaranje' prava iz prvobitne norme vrši se postepeno u neprekidnoj vezi sa paralelnim faktom, no koji je ipak samo conditio sine qua non, a ne condititio per quam prava, prava na njegovim različitim stupnjevima, u njegovom za pravnika presudnom aspektu važenja. Takvo logično stvaranje iz izvora ne smije se, ipak brkati sa prirodno-pravnim dedukcijama." (''Prilog jednoj čistoj teoriji prava'') |
|||
*"[[Pravo]] i [[pravda]] su dva različita pojma. Pravo koje se razlikuje od pravde jest pozitivno pravo. Ovdje je riječ o pojmu pozitivnog prava: nauka pozitivnog prava se mora jasno razlikovati od filozofije pravde." ([[Opća teorija države i prava]]'') |
|||
{{Wikipedia}} |
{{Wikipedia}} |
||
Verzija na dan 1 februar 2009 u 19:55
| Hans Kelsen |
|---|
austrijsko-američki pravnik |
| Rođenje |
| 11. oktobar 1881. Prag, Češka Republika (Austro-ugarska monarhija) |
| Smrt |
| 19. april 1973. Orinda, Sjedinjene Američke Države |
- "Kada ja pojedinačnu normu presude, upravnog akta ili pravnog posla svodim na opću normu zakona, zakon opet na još upćiju normu ustav, a ustavne norme, naposlijetku, na jednu opću najvišu normu koja predstavlja logički izvor, koja kao pravna hipoteza uspostavlja ustavotvorni autoritet, onda sam zacijelo svjestan da ustav, doduše, svoje pravo relevantno važenje uzima iz empirijskog akta volje konstitutivnog autoriteta, baš kao što zakon svoje važenje uzima iz ustava, a svoju sadržinu iz fakta zakonske odluke, presuda svoje važenje iz zakona, a svoju sadržinu iz sudijskog akta volje. Logičko 'stvaranje' prava iz prvobitne norme vrši se postepeno u neprekidnoj vezi sa paralelnim faktom, no koji je ipak samo conditio sine qua non, a ne condititio per quam prava, prava na njegovim različitim stupnjevima, u njegovom za pravnika presudnom aspektu važenja. Takvo logično stvaranje iz izvora ne smije se, ipak brkati sa prirodno-pravnim dedukcijama." (Prilog jednoj čistoj teoriji prava)
| Djela Hansa Kelsena |
|---|
| Opća teorija države i prava | O osnovnoj normi | Čista teorija prava | Glavni problemi teorije državnog prava | Opća teorija normi |