Razlika između verzija stranice "Georg Wilhelm Friedrich Hegel"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Undo revision 33737 by 213.198.202.181 (Talk)
Red 7: Red 7:
|datum smrti= 14. novembar 1831.
|datum smrti= 14. novembar 1831.
|mjesto smrti=Berlin, Njemačka
|mjesto smrti=Berlin, Njemačka
}}
}}<nowiki>Dodaj neformatirani tekst ovdje</nowiki>

*"Apstraktni identitet sa sobom još nema [[život]]a... Nešto, dakle, ima život samo ukoliko sadrži proturječnosti u sebi i ima snage da može proturječnost u sebi da obuhvati i da je zadrži."
*"Apstraktni identitet sa sobom još nema [[život]]a... Nešto, dakle, ima život samo ukoliko sadrži proturječnosti u sebi i ima snage da može proturječnost u sebi da obuhvati i da je zadrži."


Red 44: Red 45:
*"Nemoj biti spavalica nego uvijek budan! Jer ako si spavalica, onda si slijep i nijem. A ako si budan onda vidis sve i svemu kazes sto je. A to je um i vladavina svijetom."
*"Nemoj biti spavalica nego uvijek budan! Jer ako si spavalica, onda si slijep i nijem. A ako si budan onda vidis sve i svemu kazes sto je. A to je um i vladavina svijetom."


Hegel je jos rekao da samo ludaci surfuju po internetukad vec mogu citati knjige, i ja sam se pronasao


== Djela ==
== Djela ==

Verzija na dan 19 januar 2008 u 09:51

George Wilhelm Friedrich Hegel

Fridrih Hegel, njemački filozof
Rođenje
27. august 1770.
Stuttgart, Njemačka
Smrt
14. novembar 1831.
Berlin, Njemačka
  • "Apstraktni identitet sa sobom još nema života... Nešto, dakle, ima život samo ukoliko sadrži proturječnosti u sebi i ima snage da može proturječnost u sebi da obuhvati i da je zadrži."
  • "Bolje je boriti se i gubiti bitku nego nikada se ne izboriti."
  • "...jedna od osnovnih predrasuda današnje logike i običnog predstavljanja sastoji se u shvaćanju da proturječnost nije toliko bitna i imanentna odredba kao identitet... čak ako bi bilo govora o rangu i ako bi se obje ove odredbe fiksirale kao odvojene, proturječnost bi trebalo smatrati dubljom i bitnijom. Jer identitet u sravnjenju s proturječnošću samo je odredba proste neposrednosti, mrtvog bića, dok je proturječnost korijen svakog kretanja i života: samo ukoliko nešto ima u sebi samom proturječnost, kreće se, ima impulsa i djelatnost." (Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike)
  • "Ko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito."
  • "Misao, pojam prava pribavio je sebi najednom važnost, a tome se nije moglo oduprijeti staro postolje nepravde. U misli o pravu udesilo se, dakle, uređenje i na tom se osnovu trebalo od sada bazirati sve. Otkako je sunce na nebeskom svodu i otkako planeti kruže oko njega, nije se vidjelo da se čovjek postavlja na glavu, tj. na misao, i da zbilju izgrađuje prema njoj. Anaksagora je prvi rekao da nous upravlja svijetom. Ali, tek je sada čovjek došao do spoznaje da misao treba da upravlja duhovnom zbiljom. Prema tome, bio je to divan izlaz Sunca. Svi su misaoni ljudi sudjelovali u slavljenju te epohe. Uzvišen je zanos vladao u ono vrijeme, entuzijazam duha prostrujao je svijetom, kao da je tek sad došlo do zbiljskog pomirenja božanskoga sa svijetom." (Filozofija historije)
  • "Njemačka se rascijapila na suverene države. Feudalne obaveze su ukinute, načela lične slobode i slobode imovine su uzdignuta na razinu temeljnih načela. Svaki građanin ima pristup državnim službama: ali sposobnost i ponašanje su nužni uvjeti za to. Upravljanje počiva na birokratiji, a lična odluka monarha stoji iznad svega: posljednja je odluka, kao što je već rečeno, apsolutno potrebna. Ali, kad su zakoni čvrsto utvrđeni i kad je organizacija države dobro određena, ono što je ostavljeno ličnoj odluci monarha, malo je važno pred suštinom stvari. To što je jenom narodu sudbinom dat plemeniti monarh, treba smatrati velikom srećom. Ali, u velikoj državi ni to nema velike važnosti: njena je snaga u snazi njenog razuma. Egzistenciju i spokoj malih država jamče, manje-više, drugi: one, prema tome, nisu uistinu nezavisne države, i ne moraju iskusiti ratni oganj. U upravljanju može sudjelovati, kao što je rečeno, svako ko ima znanje, iskustvo i moralnu volju. Moraju vladati oni koji znaju, a ne neznanje i taština učenih. Najposlije, što se tiče ličnog uvjeravanja, već je rečeno da je sprotestantskom crkvom došlo do pomirenja religije sa pravom. Nema svete savjesti, nema religiozne savjesti koja bi bila odvojena od svjetovnog prava, ili naprosto suprotna njemu." (Filozofija historije)
  • "Ono što bi trebalo da bude, a nije - to nema istine."
  • "Poslušnost je početak svake mudrosti."
  • "Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje."
  • "Pred čovjeka se zaista postavljaju ogromni zadaci."
  • "Rane duha zacjeljuju, a da njihovi ožiljci ne ostaju."
  • "Sve je, ovdje, za trošenje."
  • "Čovjek je uvijek sam."
  • "Čovjek mora da zna da se smrt s njim ne šali."
  • "Nemoj biti spavalica nego uvijek budan! Jer ako si spavalica, onda si slijep i nijem. A ako si budan onda vidis sve i svemu kazes sto je. A to je um i vladavina svijetom."


Djela

Wikipedia
Wikipedia
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: