Razlika između izmjena na stranici "Fenomenologija duha"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uklonjeno 14 bajtova ,  prije 13 godina
m
nema sažetka izmjene
m
m
|naziv =Fenomenologija duha
|autor =[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]]
|slika =[[Slika:Fenomenologija duha.jpg|250px200px]]
|tekst uz sliku =
|originalni naziv =''Phänomenologie des Geistes''
}}
 
*"U pogledu svih umjetnosti[[umjetnost]]i, [[nauka]] i zanata vlada uvjerenje da se svaki onaj koji se njima želi baviti mora dugo i postupno učiti i u njima vježbati. Jedino o [[filozofija|filozofiji]] vlada predrasuda da je svako u stanju neposredno filozofirati i ocjenjivati vrijednost neke filozofije prema mjerilima koja posjeduje u svom prirodnom umu[[um]]u. Mada svako priznaje da nije u stanju napraviti cipele, premda ima i oči i ruke i može nabaviti i kožu i alat – kao da mjerilo za cipele ne posjeduje u svome stopalu!"
 
 
*"Istinito i lažno spadaju u određene misli koje se smatraju za nepokretne naročite biti, od kojih jedna čvrsto stoji izolirana s one strane a druga s ove strane, bez uzajamne zajedničke veze. Protiv toga se mora reći da [[istina]] ne predstavlja neki iskovani [[novac]] koji bi se mogao dati kao gotov i tako steći. U filozofiji dogmatizam kao način mišljenja ne znači ništa drugo do vjerovanje da se ono što je istinito sastoji u jednom stavu koji predstavlja stalni rezultat i koji se neposredno zna. (..) Filozofija promatra [[život]] u svome pojmu. To je onaj proces koji stvara svoje momente i prožima ih, i to cijelo kretanje čini istinu. Dakle, ova istina obuhvaća u sebi isto tako ono što bi se označilo kao lažno[[laž]]no, kad bi se to moglo promatrati kao nešto takvo od čega treba abstrahirati. Naprotiv, ne treba ga u odredbi nečega stalnoga što je odsječeno od istinitoga ostaviti izvan njega, neznano gdje, kao što ni ono što je istinito ne treba ostaviti na drugoj strani kao neko mrtvo pozitivno koje miruje."
 
 
*"I jedino stavljanje života na kocku jeste ono čime se osvedočavaosvjedočava [[sloboda]], čime se osvedočavaosvjedočava da suština samosvestisamosvijesti nije biće, nije neposredni način na koji se ona pojavljuje, ne njena utonulost u rasprostiranje života, - već to što u njoj ne postoji ništa što za nju ne bi predstavljalo išćezavajući momenat, to što ona jeste čisto biće za sebe."
 
 
==Izdanja==
*Naklada Ljevak, Zagreb, 2000. - ISBN 9531781613
 
 
 
13.900

izmjena

Navigacija