Razlika između verzija stranice "Društveni ugovor"

Izvor: Wikicitati
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Harač (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija knjiga|
'''Društveni ugovor''' (''Du contrat social'', 1762.), djelo francuskog prosvjetitelja [[Žan Žak Ruso|Žan Žak Rusoa]].
|naziv =Društveni ugovor
|autor =[[Žan Žak Ruso]]
|slika =
|tekst uz sliku =
|originalni naziv =''Du contrat social''
|datum prvog izdavanja =1762.
}}


----


*"Odreći se svoje [[Sloboda|slobode]], to znači odreći se svog svojstva čovječjeg (...)"
*"Odreći se svoje [[Sloboda|slobode]], to znači odreći se svog svojstva čovječjeg (...)"
Red 10: Red 16:


*"(...) naći jednu formu udruživanja, koja zajedničkom snagom brani i štiti ličnost i dobra svakog člana, i kroz koju bi se svako, ujedinjen s ostalima, ipak pokoravao sam sebi i ostao isto toliko [[Sloboda|slobodan]] kao i prije."
*"(...) naći jednu formu udruživanja, koja zajedničkom snagom brani i štiti ličnost i dobra svakog člana, i kroz koju bi se svako, ujedinjen s ostalima, ipak pokoravao sam sebi i ostao isto toliko [[Sloboda|slobodan]] kao i prije."


*"[[Suverenitet]] se ne može predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne može otuđivati(...)narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu ništa odlučiti konačno."





Verzija na dan 10 novembar 2006 u 20:55

Društveni ugovor
Autor
Žan Žak Ruso
Originalni naziv
Du contrat social
Datum izdavanja
1762.



  • "Odreći se svoje slobode, to znači odreći se svog svojstva čovječjeg (...)"


  • "Kako ni jedan čovjek nema prirodnu vlast nad svojim bližnjima i, budući da sila ne proizvodi nikakvo pravo, ostaju sporazumi kao osnova svake legitimne vlasti među ljudima."


  • "(...) naći jednu formu udruživanja, koja zajedničkom snagom brani i štiti ličnost i dobra svakog člana, i kroz koju bi se svako, ujedinjen s ostalima, ipak pokoravao sam sebi i ostao isto toliko slobodan kao i prije."


  • "Suverenitet se ne može predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne može otuđivati(...)narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu ništa odlučiti konačno."


Drugi o djelu

  • Giorgio Del Vecchio
    • "S društvenim ugovorom Rousseau je htio kategorički ustvrditi jednu racionalnu nužnost: navesti kako mora biti konstituiran pravni poredak (...) Za Rousseaua je društveni ugovor postulat razuma, a ne historijska istina (...) Ne može se, dakle, učiniti veću grešku nego interpretirati Društveni ugovor kao historijsku priču ili ga kritikovati kao takvog." (Lekcije filozofije prava)


Vanjski linkovi

Wikipedia
Wikipedia