Razlika između verzija stranice "Društveni ugovor"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija knjiga| |
|||
'''Društveni ugovor''' (''Du contrat social'', 1762.), djelo francuskog prosvjetitelja [[Žan Žak Ruso|Žan Žak Rusoa]]. |
|||
|naziv =Društveni ugovor |
|||
|autor =[[Žan Žak Ruso]] |
|||
|slika = |
|||
|tekst uz sliku = |
|||
|originalni naziv =''Du contrat social'' |
|||
|datum prvog izdavanja =1762. |
|||
}} |
|||
---- |
|||
*"Odreći se svoje [[Sloboda|slobode]], to znači odreći se svog svojstva čovječjeg (...)" |
*"Odreći se svoje [[Sloboda|slobode]], to znači odreći se svog svojstva čovječjeg (...)" |
||
Red 10: | Red 16: | ||
*"(...) naći jednu formu udruživanja, koja zajedničkom snagom brani i štiti ličnost i dobra svakog člana, i kroz koju bi se svako, ujedinjen s ostalima, ipak pokoravao sam sebi i ostao isto toliko [[Sloboda|slobodan]] kao i prije." |
*"(...) naći jednu formu udruživanja, koja zajedničkom snagom brani i štiti ličnost i dobra svakog člana, i kroz koju bi se svako, ujedinjen s ostalima, ipak pokoravao sam sebi i ostao isto toliko [[Sloboda|slobodan]] kao i prije." |
||
*"[[Suverenitet]] se ne može predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne može otuđivati(...)narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu ništa odlučiti konačno." |
|||
Verzija na dan 10 novembar 2006 u 20:55
Društveni ugovor |
---|
Autor |
Žan Žak Ruso |
Originalni naziv |
Du contrat social |
Datum izdavanja |
1762. |
- "Odreći se svoje slobode, to znači odreći se svog svojstva čovječjeg (...)"
- "Kako ni jedan čovjek nema prirodnu vlast nad svojim bližnjima i, budući da sila ne proizvodi nikakvo pravo, ostaju sporazumi kao osnova svake legitimne vlasti među ljudima."
- "(...) naći jednu formu udruživanja, koja zajedničkom snagom brani i štiti ličnost i dobra svakog člana, i kroz koju bi se svako, ujedinjen s ostalima, ipak pokoravao sam sebi i ostao isto toliko slobodan kao i prije."
- "Suverenitet se ne može predstavljati zbog istog razloga zbog kojeg se ne može otuđivati(...)narodni zastupnici nisu i ne mogu biti narodni predstavnici; oni su tek agenti naroda i ne mogu ništa odlučiti konačno."
Drugi o djelu
- Giorgio Del Vecchio
- "S društvenim ugovorom Rousseau je htio kategorički ustvrditi jednu racionalnu nužnost: navesti kako mora biti konstituiran pravni poredak (...) Za Rousseaua je društveni ugovor postulat razuma, a ne historijska istina (...) Ne može se, dakle, učiniti veću grešku nego interpretirati Društveni ugovor kao historijsku priču ili ga kritikovati kao takvog." (Lekcije filozofije prava)