Razlika između verzija stranice "Arthur Schopenhauer"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{ABC}} |
|||
[[Image:Schopenhauer.jpg|thumb|Arthur Schopenhauer]] |
|||
{{Infokutija biografija| |
|||
'''Arthur Schopenhauer''' (''Artur Šopenhauer''; 1788-1860.), njemački filozof. |
|||
|ime=Arthur Schopenhauer |
|||
|slika=Schopenhauer.jpg |
|||
|tekst uz sliku=njemački filozof |
|||
---- |
|||
|datum rođenja=22. februar 1788. |
|||
|mjesto rođenja=Sztutowo, Poljska |
|||
|datum smrti=21. septembar 1860. |
|||
|mjesto smrti=Frankfurt na Majni, Njemačka |
|||
}} |
|||
==B== |
|||
*"[[Bogatstvo]] je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji." |
*"[[Bogatstvo]] je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji." |
||
*"Budala trči za užicima [[život]]a i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." |
*"Budala trči za užicima [[život]]a i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." |
||
==Č== |
|||
*"[[Čast]] je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja." |
*"[[Čast]] je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja." |
||
==D== |
|||
*"Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu." |
*"Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu." |
||
*"Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, [[historija]] ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina." |
*"Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, [[historija]] ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina." |
||
*"Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju." |
|||
==I== |
|||
*"Izvor naše [[Sreća|sreće]] je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom [[duh]]u, sretnom temperamentu, vedrom [[um]]u i zdravom tijelu." |
*"Izvor naše [[Sreća|sreće]] je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom [[duh]]u, sretnom temperamentu, vedrom [[um]]u i zdravom tijelu." |
||
==K== |
|||
*"Kao što je [[ljubav]] prema [[život]]u zapravo samo [[strah]] od [[smrt]]i, tako i društvenost ljudi zapravo nije direktna; ona se, naime, ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od [[Samoća|samoće]]." |
|||
*"Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati." |
*"Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati." |
||
*"Ko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti." |
|||
==Lj== |
|||
*"[[Ljepota]] je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca." |
*"[[Ljepota]] je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca." |
||
*"Ljubomora se uvijek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvijek sa njom." |
*"Ljubomora se uvijek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvijek sa njom." |
||
*"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i [[dosada]]. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." |
*"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i [[dosada]]. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." |
||
*"Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." |
*"Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." |
||
==M== |
|||
*"Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku [[Nesreća|nesreću]] koja nas nedavno snašla." |
|||
*"Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira." |
*"Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira." |
||
==N== |
|||
*"Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." |
*"Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." |
||
*"Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti." |
*"Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti." |
||
*"Neko je, recimo, mlad, lijep, bogat i cjenjen, pa se pitamo, kad želimo da ocjenimo njegovu sreću, je li zbog toga vedar; ako je, naprotiv, vedar, sasvim je svejedno je li mlad ili star, uspavan ili grbav, siromašan ili bogat: on je [[Sreća|sretan]]." |
|||
*"Najsigurniji način da ne postaneš nesretan, jeste taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." |
|||
*"Nijedna [[laž]] nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran." |
|||
==O== |
|||
*"''On je vrlo nedruštven'', to gotovo već znači: ''On je [[čovjek]] velikih sposobnosti''. |
|||
*"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" |
*"Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!" |
||
*"Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna" |
*"Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna" |
||
*"Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati." |
*"Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati." |
||
==P== |
|||
*"[[Prijatelj]] svih nije ničiji prijatelj." |
|||
*"Prijateljima lahko opraštamo pogreške koje nas ne pogađaju." |
|||
*"Pušemo balone od sapunice što duže možemo i što veće možemo , iako dobro znamo da će se raspršiti." |
*"Pušemo balone od sapunice što duže možemo i što veće možemo , iako dobro znamo da će se raspršiti." |
||
==R== |
|||
*"[[ |
*"[[Religija]] je štaka za loše državne ustanove." |
||
*"Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni." |
|||
==S== |
|||
*"[[Samoća]] je sudbina svih značajnijih duhova." |
|||
*"Slobodno vrijeme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću." |
*"Slobodno vrijeme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću." |
||
*"Spojiti uljudnost s [[ponos]]om pravo je majstorstvo." |
|||
*"[[Sudbina]] miješa karte, a mi igramo." |
*"[[Sudbina]] miješa karte, a mi igramo." |
||
==U== |
|||
*"U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." |
*"U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." |
||
*"U [[starost]]i [[čovjek]] se bolje čuva od [[Nesreća|nesreće]], a u mladosti je bolje podnosi." |
*"U [[starost]]i [[čovjek]] se bolje čuva od [[Nesreća|nesreće]], a u mladosti je bolje podnosi." |
||
*"U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže." |
*"U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže." |
||
*"U [[svijet]]u uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost." |
*"U [[svijet]]u uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost." |
||
==V== |
|||
*"[[Vjera]] je kao i [[ljubav]]: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim mjerama uvede ili učvrsti." |
*"[[Vjera]] je kao i [[ljubav]]: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim mjerama uvede ili učvrsti." |
||
*"Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak." |
*"Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak." |
||
*"Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne." |
*"Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne." |
||
==Z== |
|||
*"[[Zdravlje]] nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja." |
*"[[Zdravlje]] nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja." |
||
*"[[Religija]] je štaka za loše državne ustanove." |
|||
*"Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni." |
|||
*"Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe." |
*"Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe." |
||
*"Spojiti uljudnost s [[ponos]]om pravo je majstorstvo." |
|||
{{Wikipedia|Arthur Schopenhauer}} |
|||
[[Category:njemački filozofi|Schopenhauer,Arthur]] |
|||
*"Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju." |
|||
*"''On je vrlo ne društven'', to gotovo već znači: ''On je [[čovjek]] velikih sposobnosti''. |
|||
*"Nijedna [[laž]] nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran." |
|||
*"Ko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti." |
|||
*"[[Prijatelj]] svih nije ničiji prijatelj." |
|||
*"Prijateljima lahko opraštamo pogreške koje nas ne pogađaju." |
|||
*"Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku [[Nesreća|nesreću]] koja nas nedavno snašla." |
|||
*"Neko je, recimo, mlad, lijep, bogat i cjenjen, pa se pitamo, kad želimo da ocjenimo njegovu sreću, je li zbog toga vedar; ako je, naprotiv, vedar, sasvim je svejedno je li mlad ili star, uspavan ili grbav, siromašan ili bogat: on je [[Sreća|sretan]]." |
|||
*"Najsigurniji način da ne postaneš nesretan, jeste taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan." |
|||
*"Kao što je [[ljubav]] prema [[život]]u zapravo samo [[strah]] od [[smrt]]i, tako i društvenost ljudi zapravo nije direktna; ona se, naime, ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od [[Samoća|samoće]]." |
|||
{{Wikipedia|Arthur Schopenhauer}} |
|||
[[Category:Filozofija|Schopenhauer,Arthur]] |
|||
[[bg:Артур Шопенхауер]] |
[[bg:Артур Шопенхауер]] |
||
[[de:Arthur Schopenhauer]] |
[[de:Arthur Schopenhauer]] |
Verzija na dan 14 juli 2006 u 15:44
A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V W Z Ž |
Arthur Schopenhauer |
---|
Schopenhauer.jpg njemački filozof |
Rođenje |
22. februar 1788. Sztutowo, Poljska |
Smrt |
21. septembar 1860. Frankfurt na Majni, Njemačka |
B
- "Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji."
- "Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje."
Č
- "Čast je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja."
D
- "Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu."
- "Da je čovječanstvo odvajkada bilo razumno, historija ne bi bila dugačka hronika gluposti i zločina."
- "Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju."
I
- "Izvor naše sreće je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu."
K
- "Kao što je ljubav prema životu zapravo samo strah od smrti, tako i društvenost ljudi zapravo nije direktna; ona se, naime, ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od samoće."
- "Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati."
- "Ko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti."
Lj
- "Ljepota je otvoreno preporučeno pismo koje za nas unaprijed pridobiva srca."
- "Ljubomora se uvijek rađa sa ljubavlju, ali ne umire uvijek sa njom."
- "Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni."
- "Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo."
M
- "Malo ima stvari koje će ljude više odobrovoljiti nego kad im ispričamo veliku nesreću koja nas nedavno snašla."
- "Mladima bi glavni predmet učenja morao biti taj da nauče podnositi samoću: ona je naime izvor sreće i duševnog mira."
N
- "Najsigurniji način da ne postaneš vrlo nesretan je taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan."
- "Najveća je od svih ludosti – žrtvovati svoje zdravlje, ma šta to bilo; zbog sticanja imovine, zbog napredovanja u službi, zbog učenosti, zbog slave, a da o toj slasti i kratkotrajnim užicima i da ne govorimo. Šta više, zdravlju treba sve podrediti."
- "Neko je, recimo, mlad, lijep, bogat i cjenjen, pa se pitamo, kad želimo da ocjenimo njegovu sreću, je li zbog toga vedar; ako je, naprotiv, vedar, sasvim je svejedno je li mlad ili star, uspavan ili grbav, siromašan ili bogat: on je sretan."
- "Najsigurniji način da ne postaneš nesretan, jeste taj da ne zahtjevaš da budeš vrlo sretan."
- "Nijedna laž nije toliko drska da se neki anonimni recenzent ne bi mogao njome poslužiti: pa on nije odgovoran."
O
- "On je vrlo nedruštven, to gotovo već znači: On je čovjek velikih sposobnosti.
- "Ono što nas najneposrednije usrećuje jeste vedrina uma. Ova osobina je sama sebi nagrada. Zato bi razvijanje vedrine u sebi valjalo staviti ispred svih težnji!"
- "Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna"
- "Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati."
P
- "Prijatelj svih nije ničiji prijatelj."
- "Prijateljima lahko opraštamo pogreške koje nas ne pogađaju."
- "Pušemo balone od sapunice što duže možemo i što veće možemo , iako dobro znamo da će se raspršiti."
R
- "Religija je štaka za loše državne ustanove."
- "Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni."
S
- "Samoća je sudbina svih značajnijih duhova."
- "Slobodno vrijeme većine ljudi ispunjeno je ili čulnim uživanjima i ludorijama ili dosadom i tupošću."
- "Spojiti uljudnost s ponosom pravo je majstorstvo."
- "Sudbina miješa karte, a mi igramo."
U
- "U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu."
- "U starosti čovjek se bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi."
- "U svakom je slučaju bolje da se razboritost pokaže onim što se prešuti nego onim što se kaže."
- "U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost."
V
- "Vjera je kao i ljubav: ona se ne da nametnuti. Zato i jeste uzaludan svaki trud da se ona državnim mjerama uvede ili učvrsti."
- "Vjere su kao vatra: njima je, da bi svijetlile, potreban mrak."
- "Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne."
Z
- "Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja."
- "Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe."