Općenita jurisprudencija: razumijevanje prava iz globalne perspektive

Općenita jurisprudencija: razumijevanje prava iz globalne perspektive
Autor	William Twining
Originalni naziv	General Jurisprudence: Understanding Law from a Global Perspective
Datum izdanja	2009.

• "Iz globalne perspektive poučno je pojmiti pravo kao vrstu institucionalizirane društvene prakse koja je orijentirana prema uređivanju odnosa između subjekata na jednom ili više nivoa odnosa i uređivanja [...] Ova formulacija ne ističe izričito norme (ili pravila), sisteme (ili poretke), grupe, ili tradiciju. [Pravila i sistemi su suštinski elementi prava u analitičkim prikazima.] Ovo nije stoga što su oni nevažni kao koncepti ili u praksi. Daleko od toga. Oni su centralni u razumijevanju prava. Oni se ne tretiraju ovdje kao kriteriji identifikacije s ciljem da se formulacija učini dovoljno širokom da uključi neke primjere koji nedvojbeno nemaju jedan ili više ovih elemenata."

• "U tumačenju koje je ovdje ponuđeno ideja društvene prakse je empirijska: u ovom kontekstu, ona uključuje istinsko ponašanje koje ima normativnu snagu iz tačke gledišta onih koji su njegovi subjekti, to jeste vjerovanja ili stajališta povodom njene legitimnosti, obaveznosti, i preskriptivne moći. 'Normativna sila' ovdje uključuje čitav opseg normativnih odnosa koji su obuhvaćeni Hohfeldovom šemom, ne samo dužnosti [...] Institucionalizovani u ovom kontekstu znači ustanovljen i stabilan kao istinska praksa - ovo je relativna stvar [...] Orijentirana prema je slaba u tome što poriče ekskluzivnost i podrazumijeva stepen specijalizacije. Odnosi se na 'poentu' prakse, ne na njene istinske efekte. U trenutnom kontekstu ovo bi se moglo izraziti kao 'glavna, ali ne jedina, poenta prava'. Ovo je element 'tankog funkcionalizma' u formulaciji [...] Uređivanje ovdje znači stvaranje uzoraka. Ono uključuje, ali je šire od, kontroliranja, reguliranja, upravljanja, jer dopušta moguće konstitutivne, omogućavajuće, korist-dodjeljivajuće, definirajuće, i druge funkcije određenog pravnog fenomena [...] Nivoi je prostorna metafora koja se odnosi na približni geografski (ili demografski) doseg. Ova formulacija razlikuje između različitih nivoa odnosa i uređivanja [...] Odnosi između subjekata odnosi se na stvarne društvene odnose i na normativne odnose u Hohfeldijanskom smislu [...] Subjekti ovdje se koristi široko za označavanje bilo koje jedinice koja je nosilac subjektivnih prava ili dužnosti pod primjenjivim normama. Termin se ovdje preferira pred više tradicionalnom '[pravnom] osobom' da bi se izbjegao bilo kakav nagovještaj da su pojedinačna ljudska bića paradigmatični primjer takvih entiteta u svim normativnim poretcima. Kao što prepoznaje široka jurisprudencijska literatura, pravni subjekti mogu uključivati korporacije, druga udruženja, ljude, države, nežive predmete, fondove, pretke, bogove, životinje, i fiktivne pojave."