Država

Izvor: Wikicitati
Idi na: navigacija, traži

Citati[uredi]



A[uredi]

  • A. John Simmons
    • "Činjenica da država ili poslovanje ima vrline koje se mogu prizivati da bi se opravdalo njihovo postojanje, ne može po sebi služiti za opravdanje njihovog posjedovanja posebnih prava nad određenim pojedincima. Tek interakcijom sa tobom - i na način za koji uobičajeno pretpostavljamo da jednoj stranci daje moralno pravo da očekuje nešto od druge - će “legitimirati” svoje nametanje i/ili provođenje dužnosti prema tebi." (Opravdanje i legitimnost)
    • "Svi znamo zašto su kontraktualci vjerovali da je nužno imati države. Znamo “hobbseovske” razloge: prirodno stanje stvara česte “zatvoreničke dileme” u kojima je “očekivanje” (stoga sukob) dominantna strategija, i ona stvara “koordinacijske probleme” (koji zahtijevaju jedinstveno rješenje države). I znamo “lockeovske” razloge: ljudi su pristrasni u svoju korist, bivaju zanešeni strastima, ne znaju uvijek šta je ispravno, i nedostaje im snage i nepristrasnosti da provode prava čak i kada ih znaju. I znamo “kantovske/rusoovske” razloge: u prirodnom stanju ljudima nedostaje određena vrsta slobode (ili autonomije), i istinska pravda se ne može ustanoviti." (Ibid.)
  • Albert Einstein
    • "Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, pa čak ako to od vas i država traži."
  • Anna Stilz
    • "Vjerujem da čak i pored toga što je država prinudna institucija, volje njenih članova mogu ponekad biti implicirane u djelima države. To će biti slučaj kada članovi ne samo da imaju razborite razloge da se povinuju (da bi izbjegli prinudu), već i kad imaju specifične moralne razloge da poštuju zakon i podržavaju njihove državne institucije. Jedan broj filozofa (uključujući Hobbesa, Rousseaua, i Kanta) tvrdili su da članovi imaju političke dužnosti kada je njihova država autorizovana država: kada se može ponuditi razlog za člana da prihvati vladavinu države. Ti teoretičari također naglašavaju da te političke dužnosti nisu vanjski nametnute, već da se izvode iz volja samih subjekata. To su dužnosti koje se idealno mogu razumjeti i prihvatiti od samih subjekata. Ako je održivo ovo objašnjenje političke dužnosti, možemo reći da su volje članova implicirane u njihovoj državi kada se država može smatrati "autorizovanom", i stoga da on ima razlog da "prizna" ono što država čini. Ali kada njegova država nije autorizovana, tada puka činjenica članstva nije dovoljna da ga optereti sa odgovornošću za djelovanja države [...] Dokle god sudovi autoriteta zadovoljavaju određene jasne i granično-minimalne uslove, koji ih kvalificiraju kao razumno tumačenje prâva, radije nego neku drugu vrstu suda, obavezuju nas čak i kada su pogrešni (tj. čak i kada nisu istinska i precizna tumačenja onoga što naša prava zaista zahtijevaju) [...] [T]vrdimo da demokratska pravna država - ona koja garantuje ličnu nepovredivost građana, osnovne egzistencijalne uslove, slobodu vjerovanja i izražavanja, i propisuje sistem privatnih prava koja ih tretiraju kao jednake i u kojem imaju demokratsku riječ i glas - sposobna je da dodijeli odgovornost građanima pukom činjenicom njihovog članstva. Ako država garantuje ova prava, mi trebamo da vidimo njene zakone kao da čine moralne zahtjeve, ne tek kao prisilna nametanja na svoje građane. Svaka osoba ima osnovnu dužnost da sarađuje u obezbjeđivanju slobode za sebe i druge, i gdje njegova država zadovoljava te kriterije, on će imati dužnost saradnje u njenom održanju, jer sloboda se ne može osigurati bez sistema prava. Članstvo u demokratskoj pravnoj državi je dovoljno za dodjeljivanje odgovornosti čak i u odsustvu pristanka, dobrovoljnog potvrđivanja, ili daljeg dokaza identifikacije sa režimom [...] Tip odgovornosti za kojeg se zalažem je puka odgovornost-zadatka da se pomogne u ispravljanju štete koju je država prouzrokovala, ne moralna krivica." (Collective Responsibility & The State)
  • Antonio Gramsci
    • "Pojam prava mora biti bitno obnoviteljski [...] Koncepcija prava morat će biti oslobođena svakog ostatka transcendentnoga i apsolutnog, praktično svakoga moralističkoga fanatizma. Ipak mi se čini da ne može polaziti sa stajališta da država ne "kažnjava" (ako je tak izraz sveden na svoje humano značenje), nego da se bori samo protiv društvene "opasnosti". U stvari, država se mora shvatiti kao "odgajatelj" ukoliko upravo teži da stvori novi tip ili razinu civilizacije [...] Pravo je represivan i negativan vid čitave pozitivne aktivnosti u civiliziranju što je razvija država. U koncepciji prava moraju biti inkorporirane također "nagradna" djelatnost pojedinca, grupe itd; nagrađuje se zaslužna i pohvalna djelatnost, kao što se kažnjava ona kriminalna (a kažnjava se na originalne načine tako da se navodi na uplitanje "javno mišljenje" kao sankcijski faktor)." (Bilješke o Makijaveliju, o politici i o modernoj državi)
  • Aristotel
    • "Jedina stabilna država je ona u kojoj su svi muškarci jednaki pred zakonom."
    • "Potpuna zajednica od više naselja, koja je, da tako kažemo, postigla najviši stepen samodovoljnosti jeste država; ona nastaje radi održavanja života, a postoji radi sretnog života... Iz ovoga je, dakle, jasno da država nastaje po prirodi i da je čovjek po prirodi državotvorno biće(...)" (Politika)
    • "Jasno je, dakle, da država nastaje po prirodi i da je važnija nego pojedinac. Ako pojedinac izdvojen nije sam sebi dovoljan, odnosit će se prema cjelini kao i drugi njeni dijelovi. A onaj ko ne može da živi zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je ili zvijer ili bog. U svim ljudima, dakle, postoji prirodna težnja za takvom zajednicom i onaj ko ju je prvi osnovao začetnik je najvećeg dobra. I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (Ibid.)
  • Ayn Rand
    • "Ako se fizička sila treba ukloniti iz društvenih odnosa, ljudi trebaju instituciju koja je zadužena sa zadatkom zaštite njihovih prava pod objektivnim kodeksom pravila. Ovo je zadatak za vladu - podesnu vladu - njen temeljni zadatak, jeste jedino moralno opravdanje i razlog zašto ljudi trebaju vladu. / Vlada je način stavljanja odmazdničke upotrebe fizičke sile pod objektivnu kontrolu - tj., pod objektivno definisane zakone." (Vrlina škrtosti)
    • "Ako društvo treba da bude slobodno, njegova vlada mora biti kontrolisana." (Ibid.)

D[uredi]

  • Dragan Mitrović
    • "U stvarnosti postoje samo konkretne države i prava. Ali, njihovo realno postojanje (u prostoru i vremenu) nije jedino, iako je najupečatljivije. / Država i pravo postoje isto tako idealno: virtuelno (izvan fizičkog prostora i vremena, kao skup čistih ideja i vrijednosti, na primjer različite utopijske teorije). Država i pravo postoje i aktuelno (samo u vremenu, kao sadržaji svijesti, psihički procesi, na primjer o srpskoj srednjovjekovnoj državi), također djelotvorno utičući na stvarnost. Iako nevidljivi i apstraktni, oni su sadržani u najdubljem sloju, u kome se nalaze izvori suštinskih kvaliteta i veza bez kojih stvarna država i pravo ne mogu da postoje. Njih najlakše prepoznajemo u napajajućim iskustvima zajedničke tradicije."(Osnovi prava)
    • "U duši države postoji izvjesno tajanstvo o kome ne smije da se govori, a čije je dejstvo božanstvenije no što duh i pero mogu da opišu. Ovu Šekspirovu misao potvrđuje i pravna nauka, jer je državu zbilja veoma teško odrediti. Do toga dolazi prije svega zbog njene složene prirode." (Ibid.)

F[uredi]

  • Friedrich Engels
    • "Dosadašnjem društvu, koje se kretalo u klasnim suprotnostima, bila je potrebna država, tj. organizacija odgovarajuće eksploatatorske klase, radi održavanja spoljnih uslova njene proizvodnje, dakle, naročito radi nasilnog potčinjavanja eksploatisane klase ugnjetačkim uslovima, stvorenim postojećim načinom proizvodnje (ropstvo, kmetstvo ili feudalna zavisnost, najamni rad). Država je bila zvanični predstavnik čitavog društva, njegovo koncentrisanje u jednoj vidljivoj korporaciji, ali ona je to bila samo utoliko ukoliko je bila država one klase koja je u svojoj eposi zastupala čitavo društvo: u starom vijeku - država građana-robovlasnika, u srednjem vijeku - država feudalnog plemstva, u naše doba - država buržoazije. Pošto država najzad postaje stvarni predstavnik čitavog društva, ona postaje izlišna. Čim ne bude više nijedne klase koju treba podjarmljivati, čim s klasnom vladavinom i borbom za individualni opstanak, zasnovanom na dosadašnjoj anarhiji proizvodnje, budu odstranjeni sukobi i krajnosti koji iz njih proizilaze, više neće imati ko da se ugnjetava i iščezava potreba za naročitom ugnjetačkom silom, za državom. Prvi akt u kome država zaista istupa kao predstavnik čitavog društva - preuzimanje u svoje vlasništvo sredstava za proizvodnju u ime društva - ujedno je i njen posljednji samostalni akt kao države. Mješanje državne vlasti u društvene odnose postaje u jednoj oblasti za drugom izlišno, i onda samo po sebi prestaje. Namjesto vladavine nad ljudima dolazi upravljanje stvarima i rukovođenje procesom proizvodnje. Država se ne "ukida", ona izumire." (Razvoj socijalizma od utopije do nauke)
  • Fuad Muhić
    • "Država je organizacija koja je nastala na prelasku iz prvobitne zajednice u robovlasničku društveno-ekonomsku formaciju na određenom stepenu razvitka proizvodnih snaga i na osnovu društvene podjele rada. Suštinska strana države određena je njenom ekonomskom funkcijom (zaštita načina proizvodnje koji je u interesu vladajućih klasa), političkom funkcijom (zaštita onih državnih oblika koji se pojavljuju kao nadgradnja nad tim načinom proizvodnje), i ideološkom funkcijom (zaštita različitih oblika svijesti vladajućih klasa kojima one žele da pridaju univerzalni značaj). Sa svoje pojavne strane, država je organizacija s monopolom legitimne prinude čiji je zadatak da štiti njene osnovne funkcije i da omogućuje njihovo praktično sprovođenje. Država je najjača organizacija u društvu, i može da postoji samo dok traje ovo njeno svojstvo." (Teorija države i prava)
    • "U funkcionalnom smislu država i pravo su neodvojivi, te u svojoj ukupnosti sačinjavaju jedinstven državnopravni poredak." (Ibid.)

G[uredi]

  • Georg Lichtenberg
    • "Nije važno što sunce u nekim državama ne zalazi, kako se nekoć hvalila Španija; naprotiv, važno je ono u tim državama što sunce na svom putu može vidjeti."
  • Georg Jellinek
    • "Državna vlast je vlast kojoj se ne može suprotstaviti. Vladati znači bezuslovno zapovijedati i moći prinudom dovesti do izvršenja svojih zapovijesti. Svakoj drugoj sili potčinjeni može otkazati poslušnost, jedino državnoj ne može." (Opća teorija države)
  • George Burns
    • "Šteta što su svi koji imaju pojma o upravljanju državom već zauzeti vožnjom taksija i šišanjem mušterija."
  • George Washington
    • "Granice povjerenja koje se mogu imati u državi određene su njezinim interesima."
  • Gottfried Wilhelm Leibniz
    • "Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija."
  • Gustav Radbruch
    • "Pravna država je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu."
    • "Ovdje večina, tamo sloboda, ovdje učešće u državi, pa time možda i u većini, tamo sloboda od države; ovdje 'podanička sloboda', tamo ' građanska sloboda'; ovdje prava na političku slobodu koju država tek daje, tamo prirodne slobode u koje država ne dira..." (Filozofija prava)
    • "Pojedinačna država je određena da se utopi u jednoj budućoj univerzalnoj državi: individuum bez individualnosti, dakle, i bez nacionalnosti, atmoističko jezgro individualistične države, jest rođeni građanin svijeta. Misaoni tok koji započinje sa individuumom bez individualnosti nezadrživo vodi ka državi čovječanstva bez nacionalnosti. Dioba čovječanstva na države i nacije je nešto samo historijski slučajno i privremeno, a polazeći od individualističkog shvatanja države, logički dosljedna je samo svjetska država koja obuhvata cjelokupno čovječanstvo, i na svome putu čak i ne nailazi ni na kakvu naciju." (Ibid.)

H[uredi]

  • H. L. A. Hart
    • "Termin "država" nije ime neke osobe ili stvari koja je inherentno ili "po prirodi" izvan zakona; time se samo upućuje na dvije činjenice: prvo, da stanovništvo koje naseljava neku teritoriju živi pod tako uređenom vlašću koju obezbjeđuje pravni sistem svojom karakterističnom strukturom zakonodavstva, sudova i primarnih normi; i, drugo, da vlast uživa široko definisani stepen nezavisnosti u svom radu." (Koncept prava)
  • Hans Kelsen
    • "Državna sila je sila koja je organizirana pozitivnim pravom - to je sila prava, tj. to je učinkovitost pozitivnog prava." (Opća teorija države i prava)
    • "[O]vaj dualizam se teorijski ne može braniti. Država kao pravna zajednica nije nešto odvojeno od njenog pravnog poretka, isto onako kao što društvo-pravno lice nije nešto različito od poretka koji ga sačinjava [...] Država je onaj poredak ljudskog ponašanja koji mi nazivamo pravnim poretkom, poredak prema kome se orijentišu izvjesni ljudski postupci, ideja kojoj pojedinci prilagođavaju svoje ponašanje [...] Ne postoji sociološki pojam države pored njenog pravnog pojma [...] [D]ržava je - centralizirani - pravni poredak." (Ibid.)
  • Hegel
    • "Iako znamo da je teško shvatiti prirodu trebamo isto tako znati da je beskrajno teže pojmiti suštinu države..Država je hijeroglif uma koji postoji u stvarnosti - ona je napredovanje boga kroz svijet."

I[uredi]

  • Immanuel Kant
    • "Za države [...], um zna samo jedan put za izlazak iz bezakonskog stanja [...]: da se one [...] odreknu divlje (bezakonske) slobode, da se prilagode javnim prinudnim zakonima, te da tako stvore državu narodâ [...] koja će se, naravno, sve više širiti dok naposljetku ne obuhvati sve narode na Zemlji. Ali kako to one, prema svom shvatanju prava naroda, nikako ne žele [...], a to se na mjesto pozitivne ideje jedne svjetske republike može postaviti [...] kao negativni surogat samo jedan sve širi, postojan savez koji odbacuje rat i koji će zaustavljati bujicu protupravnih neprijateljskih sklonosti." (Vječni mir)
  • Ivo Krbek
    • "Savezna država znači kompromis između potpune državne nezavisnosti pojedinih država i punog uklapanja njihove državnosti u državnoj zajednici. Članice savezne države zadržavaju svoju državnost, ali je ograničavaju u interesu zajednićke države". (Sovjetski federalizam prema građanskim federacijama)

J[uredi]

  • James Crawford
    • "Država nije činjenica u smislu u kojem je stolica činjenica; ona je činjenica u smislu u kojem bi se moglo reći da je ugovor činjenica: to jeste, pravni status koji se pridodaje određenom stanju stvari na temelju određenih pravila ili praksi." (Stvaranje država u međunarodnom pravu)
  • Jevgenij Pašukanis
    • "Država kao organizacija klasne vladavine i kao organizacija za vođenje vanjskih ratova ne traži pravno tumačenje i po suštini stvari ga ne dopušta. To je oblast gdje caruje tzv. raison d’etat, tj. princip gole cjelishodnosti. Naprotiv, vlast kao garant tržišne razmjene ne samo što može da bude izražena terminima prava nego se i sama predstavlja kao pravo i samo pravo, tj. stapa se sa apstraktnom objektivnom normom. Stoga se svaka pravna teorija države koja hoće da obuhvati sve državne funkcije pokazuje nužno kao neadekvatna. Ona ne može da bude vjeran odraz svih činjenica državnog života, nego daje samo ideološki, tj. unakaženi odraz stvarnosti." (Opća teorija prava i marksizam)
    • "Pravna država je fatamorgana, ali fatamorgana koja je sasvim pogodna za buržoaziju, zato što ona zamjenjuje religioznu ideologiju koja je izvjetrila; ona skriva od masa činjenicu vladavine buržoazije. Ideologija pravne države je pogodnija od religiozne još po tome što se ona, ne održavajući u punom smislu objektivnu stvarnost, ipak oslanja na tu stvarnost. Vlast kao "opća volja", kao "vlast prava", utoliko se realizuje u buržoaskom društvu ukoliko ovo posljednje samo predstavlja tržište. Sa ove tačke gledišta i policijski statut može da nam izgleda kao ovlapoćenje Kantone ideje o slobodi koja je ograničena slobodom drugog [...] "Država" pravnika, bez obzira na svu njenu "ideologičnost", ima posla sa nekom objektivnom realnošću, kao što se najfantastičniji san isto tako oslanja na stvarnost." (Ibid.)
    • "Država kao faktor sile u unutrašnjoj i vanjskoj politici - to je onaj korektiv koji je buržoazija prinuđena da čini u svojoj teoriji i praksi "pravne države". Ukoliko je gospodstvo buržoazije postajalo nestabilnije, ove popravke su bile kompromitovanije; tim se brže "pravna država" pretvarala u bestjelesnu sjenku, dok nije, na kraju, otvoreno zaoštravanje klasne borbe primoralno buržoaziju da sasvim odbaci nastranu masku pravne države i obnaži suštinu vlasti kao organizovanog nasilja jedne klase nad drugom." (Ibid.)

N[uredi]

  • Neil MacCormick
    • "[P]ostoji nesavršen identitet između prava i države, preklapanje bez potpunog identiteta. Država je teritorijalna organizacija političke moći koja zahtijeva ustavnu definiciju i organizaciju, ali nije nužno učinkovito ograničena ustavnim granicama. Institucionalni normativni poredak može postojati odvojen od države, a običajni normativni poredak je uslov za utemeljenje ustavnog poretka kojeg država zahtijeva. Države mogu, ali ne moraju, uspostaviti monopol nad institucionalnim normativnim poretkom, pokušavajući učiniti "pravo u pravom smislu riječi" potpuno i isključivo koekstenzivnim sa državom-pravom. Državna moć ne mora biti vršena u skladu sa ograničenjima na ustavni autoritet, i nikada nije u potpunosti. Ona može pasti na bespravni gangsterizam, ali karakter institucionalnog normativnog poretka, i stoga prava, nije svojstven gangsterskim-naredbama ili poretku terora kojeg mogu uspostaviti." (Propitivanje suverenosti)

L[uredi]

  • Lenjin
    • "Kad se pojavljuje takva posebna grupa ljudi kojoj je jedini posao da upravlja i kojoj je radi upravljanja potreban poseban aparat prinude, potčinjavanje tuđe volje nasilju - zatvori, posebni odredi ljudi, vojska itd., tada se pojavljuje i država." (O državi)
    • "Ona (tj. država) je uvijek bila izvjestan aparat koji se izdvajao iz društva i sastojao od grupe ljudi koji su se bavili samo time, ili gotovo samo time, ili poglavito time što su upravljali. Ljudi se dijele na one kojima se upravlja i na specijaliste za upravljanje, na one koji se izdižu iznad društva i koje nazivaju upravljačima, predstavnicima države. Taj aparat, ta grupa ljudi koji upravljaju drugima, uvijek prigrabljuje u svoje ruke izvjestan aparat prinude, fizičke sile [...] Metodi nasilja su se mijenjali ali kad god je postojala država, postojala je u svakom društvu uvijek grupa lica koja su upravljala, koja su zapovijedala, gospodarila i koja su, radi održanja vlasti, imala u svojim rukama aparat fizičke prinude, aparat nasilja, onog naoružanja koje je odgovaralo tehničkom nivou svake pojedine epohe." (Ibid.)
    • "Država je mašina za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase, mašina pomoću koje jedna klasa drži u pokornosti druge potčinjene klase." (Ibid.)
    • "Mi odbacujemo sve stare predrasude o državi koja znači univerzalnu jednakost - jer to je prevara: dokle god ima eksploatacije ne može biti jednakosti. Zemljoposjednik ne može biti jednak sa radnikom, ili gladan čovjek jednak za sitim [...] Do sada smo oteli kapitalisti ovu mašinu i preuzeli je. Koristiti ćemo ovu [državnu] mašinu, ili batinu, da uništimo svu eksploataciju. I kada mogućnost eksploatacije više ne bude postojala nigdje na svijetu, kada više ne bude bilo vlasnika zemlje i vlasnika tvornica, i kada ne bude više situacija u kojima se jedni prežderavaju dok drugi gladuju, samo kad mogućnost toga više ne bude postojala, mi ćemo otpremiti mašinu na smetljište. Tada neće biti države i neće biti eksploatacije." (Ibid.)
  • Léon Duguit
    • "Država nije - kao što se htjelo predstaviti i kao što se neko vrijeme vjerovalo da je bila - sila koja zapovijeda, suvereno tijelo; ona je saradnja javnih službi organiziranih i konrtolisanih od onih koji vladaju." (Rasprava o ustavnom pravu)
    • "Može se reći da postoji država svaki put kad u jednom datom društvu postoji politička diferencijacija, ma koliko rudimentarna ili razvijena i složena ona bila. Riječ država označava ili vladajuću ili političku vlast ili samo društvo gdje postoji ta diferencijacija između vladajućih i potčinjenih i gdje samim tim postoji politička vlast. Svuda gdje utvrdimo da u jednoj datoj zajednici postoji vlast zasnovana na prinudi, možemo reći, moramo reći da postoji država [...] U svakom ljudskom društvu, velikom ili malom po obliku, gdje postoji jedan čovjek ili grupa ljudi koja ima prinudnu vlast i ovu nameću drugima, treba reći da postoji politička vlast, država."
  • Louis Antoine de Saint-Just
    • "Dok god možete vidjeti nekoga gdje čeka u predsobljima ureda i sudova, državna uprava ne vrijedi ništa."

M[uredi]

N[uredi]

  • Nikola Visković
    • "Država je organizacija vlasti, a pravo skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i pravdu i to tako da ljidma zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama ako te zapovijedi ne poštuju." (Država i pravo)
    • "Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne funkcije - počevši od osvajanja i obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, da s vremenom ima sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva." (Ibid.)

P[uredi]

  • Philip Pettit
    • "Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj demos ili narod vrši pogodnu formu kratosa ili kontrole nad onima na vlasti." (Legitimacy and Justice in Republican Perspective)
    • "Kao što sila teže ustanovljava uslove pod kojima morate živjeti, ali vas ne stavlja pod tuđu volju, to je istina i sa [...] [državom koja] ne svodi vašu slobodu na nedominaciju samo time što postoji i djeluje na način na koji ta ograničenja čini neizbježnim. Ona bi dominirala nad vama samo ako bi imala izbor u tome da li da vam dopusti da živite izvan političkog društva, ili da živite u drugoj državi, ili da živite pod potpuno dobrovoljnim pokoravanjem pravu. Vi možete čeznuti za svijetom koji je slobodan od prisilnih država i žaliti za razvojem posljednjih nekoliko hiljada godina. Ali briga za izbjegavanjem dominacije ne opravdava takve žudnje [...] Dio je ljudskog, historijskog stanja da nemate izbora nego da živite pod državnom vlašću, tako da samo to ne znači da država vama dominira. Da li će država dominirati vama zavisit će u potpunosti od toga koliko daleko možete oblikovati način na koji se država ponaša u okvirima svoje diskrecije." (Ibid.)
  • Pierre-Henri Teitgen
    • "Demokracije ne postaju totalitarističkim državama u jednome trenutku; zlo napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom."
  • Platon
    • "Prema mom mišljenju, nastaje dakle država zato, što svaki od nas nije sam po sebi dosta, nego mu mnogo treba i potrebni su mu drugi." (Država)

R[uredi]

  • Radomir Lukić
    • "Država je jedinstvena organizacija, ali u njoj su u stvari spojene dvije organizacije koje su duboko različite, iako se organizaciono tako tjesno prepliću da ih nije lako razlikovati. Jedno je klasna organizacija, država u užem smislu riječi, predstavnik vladajuće klase, koja štiti one interese te klase koji se ne mogu drukčije zaštititi do monopolom fizičke prinude. Ova država je organizovana kao monopol fizičke prinude. Druga organizacija u sadašnjoj državi jeste, naprotiv, općedruštvena organizacija koja je predstavnik cijelog društva, nosilac njegovih općih interesa, za čije ostvarenje nije potrebna upotreba fizičke prinude, a najmanje njenog monopola, već prosto centralno društveno organizovan rad. Zato ova druga organizacija i nema sredstva za prinudu pa ih i ne upotrebljava (bar u načelu) [...] [To] da je posebna organizacija s monopolom fizičke sile, odvojena i različita od društva, osnovna [je] osobenost države." (Teorija države i prava)
    • "Država je organizacija vladajuće klase za zaštitu klasnih interesa putem monopola fizičke sile. Pošto ti interesi nisu općedruštveni, nisu interesi svih članova društva, svih klasa, to je sila neophodna [...] No, država se u izvjesnom smislu osamostaljuje u odnosu na društvo, pa i u odnosu na vladajuću klasu [...] Kao takva država i samoj vladajućoj klasi nameće izvjesno ponašanje, reguliše njen položaj također silom. U tom smislu ona može naturiti vladajućoj klasi izvjestan interes potlačene klase. Društvena podloga za ovakvu djelatnost države jeste relativno osamostaljen upravljački sloj ljudi, ono što se zove birokratijom u širokom smislu. Taj sloj ima interes prije svega da država postoji i da se razvija nesmetano, jer ime postoji njegova vlast, njegov privilegovan položaj u društvu." (Ibid.)
    • "Proces odumiranja države počinje dolaskom proleterijata na vlast. Država u pravom smislu riječi jeste samo država koju organizuje manjina eksploatatora. Kad državu organizuje većina eksploatisanih, ona počinje prestajati da bude država, iako je još uvijek klasna organizacija i ima monopol sile. Jer otada sama manjina, dakle manji dio društva, trpi državu kao silu, tj. kao državu, a većina je osjeća kao svoju, tj. kao slobodnu društvenu organizaciju. I taj proces podruštvljavanja države sve više napreduje s napretkom socijalizma u proizvodnji kao društvenoj osnovi. Stoga to i nije država u pravom smislu riječi, stoga je to država koja i jeste i nije država, država koja postaje nedržavom gubeći svoju suštinu i spoljni oblik." (Ibid.)
    • "[F]unkcija države je održavanje datog načina proizvodnje putem državne prinude, tj. putem upotrebe monopola fizičke sile u društvu." (Ibid.)
  • Robert Nozick
    • "Naši glavni zaključci o državi su da je minimalna država, ograničena na uske funkcije zaštite protiv sile, krađe, prevare, izvršenja ugovora, i tako dalje, opravdana; da bi bilo koja šira država kršila prâva ljudi da ne čine neke stvari, i stoga je nepravedna; i da je minimalna država inspirativna i ispravna. Dvije implikacije vrijedne pažnje jesu da država ne može koristiti svoj aparat prisile da natjera neke građane da pomažu drugima, i da zabrani aktivnosti ljudima za njihovo sopstveno dobro ili zaštitu." (Anarhija, država i utopija)

S[uredi]

  • Sarah Song
    • "[P]olitička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a solidarnost je instrumentalni uslov demokratije [...] Politička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a stabilni, omeđeni demos je nužan za njeno ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni demos. Granice demosa su već definisane prema granicama državnog članstva, ali moj argument nije da trebamo davati prednost statusu quo jer je status quo. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za oivičenje demosa na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu demokratiju [...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim, izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda. Drugi razlog za oivičenje demosa u skladu sa granicama teritorijalne države ima veze sa solidarnošću. Država nije tek instrument odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje. Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu, već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu ulogu ovdje [...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti odgovorni određenom demosu [...] Demos treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između predstavnika i njihovih birača." (The boundary problem in democratic theory: why the demos should be bounded by the state)
  • Slobodan Jovanović
    • "Država i društvo razlikuju se kao spoljašnja i unutrašnja zajednica. Država je spoljašnja zajednica u dvojakom smislu riječi: (1) u njoj postoje pravila kojima se regulišu samo radnje njenih članova, a ne njihove misli i osjećanja, i (2) ta su pravila propisana od jedne vlasti koja ne osniva svoje pravo zapovijedanja na slobodnom pristanku onih nad kojima se vrši. Država je jedna zajednica koja se drži spoljašnjim autoritetom. Društvo je unutrašnja zajednica, osnovana na saglasnosti misli i osjećanja svojih članova." (O državi)

V[uredi]

  • Vjekoslav Miličić
    • "Država je dio entiteta društva, jedna je od društvenih udruga/organizacija (pored e.c. sportskih, unutrašnjih/vanjskih, tzv. civilnih, ili/i kriminalnih, itd. udruga). Obilježje države - društvena uloga - je njeno najbliže više rodno obilježje, genus proximum. Ono po čemu se država kao društvena udruga bitno razlikuje od ostalih društvenih udruga jesu osobitosti, atributi vlasti (glavne društvene skupine). Atributima vlasti u državi smatram moć, poredak prava i suverenost što je dakle vrsna razlika/differentia specifica u definiciji države. Ove pak odrednice vlasti u državi odnose se, vrijede prema (osobitim) osobama - stanovnicima i vrijede na (osobitom) prostoru države." (Opća teorija države i prava)

W[uredi]

  • Walter Lippmann
    • "Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču."
  • Winston Churchill
    • "Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale."

Ž[uredi]

  • Žan Žak Ruso
    • "Ako je država ili politička zajednica tek moralna osoba čiji se život sastoji u savezu njenih članova, i ako je njena najvažnija briga da se sama očuva, potrebna joj je sveopća i obavezujuća sila da pokreće i razmiješta svaki dio na način koji najviše odgovara cjelini. Kao što priroda daje svakom čovjeku apsolutnu vlast nad svim njegovim udovima, društveni ugovor daje političkom tijelu apsolutnu vlast nad svim njegovim članovima, i to je ona vlast koja, upravljana općom voljom, nosi, kao što sam rekao, naziv suverenost [...] Sve usluge koje građanin može učiniti državi, dužan je da ih učini čim to suveren zatraži; ali suveren, opet, ne može opteretiti podanike nikakvim okovima koji zajednici nisu potrebni; on ne može čak to ni željeti, jer pod zakonom uma ništa se ne čini bez razloga, upravo kao ni pod zakonom prirode." (Društveni ugovor, II: 4)
    • "Koji je, dakle, narod prikladan za zakonodavstvo? Onaj koji je već vezan nekim jedinstvom porijekla, interesa ili ugovora, a još nikad nije nosio pravi jaram zakona; onaj koji nema ni običaja ni praznovjerja snažno ukorijenjenih, onaj koji ne strepi da će pretrpjeti iznenadnu najezdu, i koji, ne miješajući se u rasprave svojih susjeda, može sam da se odupre svakome od njih, ili da se posluži jednim da bi odbio drugoga; onaj čijeg svakog člana mogu svi drugi poznavati, i gdje nije potrebno opteretiti čovjeka većim bremenom nego što ga jedna čovjek može ponijeti; onaj koji može bez drugih naroda, i bez kojeg mogu svi drugi narodi; onaj koji nije ni bogat ni siromašan, i može sam sebi biti dovoljan; onaj, najzad, koji spaja čvrstinu starog naroda s poslušnoću mladoga. Ono što zakonodavstvo čini tegobnim poduhvatom nije toliko ono što treba uspostaviti koliko ono što treba razoriti; a uspjeh i jest tako rijedak zato što je nemoguće naći jednostavnost prirode spojenu s potrebama društva. Istina, teško je naći sve te uvjete objedinjene. Stoga dobro ustanovljene države i jesu tako malobrojne." (Ibid., II: 10)
    • "U dobro vođenoj državi svako juri na skupštinu; pod lošom vladavinom, niko ne drži da napravi ni jedan jedini korak da tamo stigne; jer nikoga ne zanima šta se tamo događa, jer se predviđa da opća volja neće na njoj prevladati, jer, najzad, domaće brige privlače svu pažnju. Dobri zakoni pomažu da se donose još bolji, loši povlače za sobom još gore. Čim neko kaže za državne poslove: Šta me se tiču?, treba računati da je država propala." (Ibid., III: 15)

Poslovice[uredi]

Također pogledajte[uredi]

Wikipedia
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: