Ruth Gavison

Ruth Gavison
izraelska pravna teoretičarka
Rođenje	28. mart 1945. Jerusalem, Izrael

• "[U] podjeljenim demokratijama, sudovi trebaju nerado određivati specifične aranžmane i prioritete, naročito u područjima društvenih sporenja, gdje osnovi sudskog djelovanja nisu jasni. Takva određenja trebaju, općenito, biti činjena od strane političkih vlasti i drugih društvenih tijela. Štaviše, u takvim društvima, sudovi se trebaju koncentrisati na odbranu pojedinaca od jasnih kršenja temeljnih prava, i uslova koji su nužni za učinkovitu demokratiju, i držati se podalje od reforme političkog procesa. Sudovi imaju važnu obrazovnu funkciju, i oni zasigurno ne trebaju dospustiti da njihove odluke dikritaju popularno raspoloženje. Normativni obziri trebaju biti primarna motivacija sudova. Međutim, sudovi trebaju elaborirati, artikulisati i provesti zajedničke privrženosti društva kojem služe - vrijednosti koje se oslikavaju u zakonima društva - nasuprot vrijednostima koje sudije lično ili kao članovi određenih grupa unutar društva, podržavaju." (The Role of Courts in Rifted Democracies, 1999.)

• "[I]mati ustav, samo po sebi, ne mijenja činjenicu da pitanje poželjne uloge sudova u društvu ostaje u području normativne političke teorije. Odgovori ne mogu biti izvođeni logički iz pukog postojanja ustava ništa više nego i pojmovi demokratije, podjele vlasti ili vladavine prava." (Ibid.)

• "[U] svim društvima, i svim vrstama režima, posebna legitimnost sudova leži u njihovoj sposobnosti kao organa čija je glavna i primarna funkcija rješavanje sporova, nasuprot općoj pozadini sistema vlasti u kojem primarnu odgovornost za stvaranje pravila i njihovo provođenje leži drugdje. Što dalje sud zaluta od te primarne funkcije, ranjiviji postaje na napade po njegovu legitimnost. / Vjerujem da ono što slijedi iz ovog opisa jeste da sudovi trebaju učestvovati u naporima da osnaže svoju legitimnost kao autoritativnih arbitara sporova u društvu. Da bi to učinili, oni moraju pokušati da djeluju na načine koji ohrabruju javnost u mišljenju da oni ili "čine pravdu" u slučajevima koji dolaze pred njih na neutralan način, ili da oni istinski i iskreno igraju sekundarnu ulogu - onu primjene i provođenja aranžmana koji su učinjeni drugdje, zajedno sa kreativnim tumačenjem samo gdje je nužno. Takva kreativnost je zaista legitimna, čak i nužna, gdje kreativnost oslikava popularne osjećaje, ili gdje se sudovi vide kao da imaju moć i odgovornost da prilagode zakone promjenjenim potrebama javnosti. Ono što bi moglo potkopati tu legitimnost jeste kada se sudovi vide kao pristrasni." (Ibid.)