Philip Pettit

Philip Noel Pettit
Rođenje	1945. Ballygar, Irska

• "Pitanje pravde je u tome da li je prisilno nametnuti poredak prihvatljiv ili opravdan ili poželjan; pitanje legitimiteta je u tome da li je prisilno nametanje poretka prihvatljivo ili opravdano ili poželjno. Oba pitanja pretpostavljaju nužnost prisilne države. Jedno pitanje odnosi se na vjerodajnicu društvenog poretka nametnutog od države, a drugo na vjerodajnicu načina na koji je nametnut-drugačije rečeno, o pravu države da ga nametne. Ideali su različiti jer je barem logički moguće za pravedan društveni poredak da bude nametnut na nelegitiman način i za nepravedan poredak da bude nametnut na legitiman način [...] Poredak će biti društveno pravedan utoliko što regulira vodoravne odnose ljudi jednih prema drugima na pogodan način, tretirajući ih kao jednake. A poredak će biti politički legitiman samo utoliko što regulira njihove vertikalne odnose sa državom ili kolektivitetom na pogodan način, davajući im jednak status u odnosu na vlast pod kojom žive." (Legitimacy and Justice in Republican Perspective)

• "Pravda je ideal za društveni poredak koji je nametnut od države, legitimnost je ideal za to kako društveni poredak treba biti nametnut. To da je društveni poredak pravedan daje građanima poseban, sadržajno-nezavisan razlog za pokoravanje nametnutim zakonima. To što je društveni poredak legitiman - da ga država nameće legitimno - daje im poseban razlog da prihvate režim. Razlika između pokoravanja zakonima i prihvatanja režima dolazi do izražaja u slučaju gdje građani cijene da je nametnuti društveni poredak nepravedan na različite načine, ali ipak priznaju da je legitiman. Legitimnost zahtjeva od građana da se suprotstavljaju zakonima koje drže nepravednim, ukoliko zaista odluče da im se suprotstave, samo unutar sistema; zahtjeva od njih da istraže samo one puteve koje sistem ostavlja otvorenim, gdje ti putevi uključuju, u krajnjoj instanci, građansku neposlušnost." (Ibid.)

• "[M]islim da bi mogao biti veoma dobar razlog - i ne samo razlog lične razboritosti - da se stane sa otporom prema određenoj vrsti nelegitimnog režima, naročito jer otpor uključuje rizike nasilja i haosa. Ovo iz razlga što koliko god nelegitiman da jeste, možda još uvijek ima mogućnosti da se režim učini legitimnim tako što će ga se tretirati kao da je legitiman: to jeste, što ćemu se suprotstavljati samo unutar sistema. Bez da je u potpunosti legitiman, sistem u tom smislu može biti legitimizirajući. A legitimiziranost može vjerovatno biti pribježišni razlog da se izbjegne otvoreni otpor i da se suprotstavlja državi samo iz sâmog sistema." (Ibid.)

• "Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj demos ili narod vrši pogodnu formu kratosa ili kontrole nad onima na vlasti." (Ibid.)

• "Kao što sila teže ustanovljava uslove pod kojima morate živjeti, ali vas ne stavlja pod tuđu volju, to je istina i sa [...] [državom koja] ne svodi vašu slobodu na nedominaciju samo time što postoji i djeluje na način na koji ta ograničenja čini neizbježnim. Ona bi dominirala nad vama samo ako bi imala izbor u tome da li da vam dopusti da živite izvan političkog društva, ili da živite u drugoj državi, ili da živite pod potpuno dobrovoljnim pokoravanjem pravu. Vi možete čeznuti za svijetom koji je slobodan od prisilnih država i žaliti za razvojem posljednjih nekoliko hiljada godina. Ali briga za izbjegavanjem dominacije ne opravdava takve žudnje [...] Dio je ljudskog, historijskog stanja da nemate izbora nego da živite pod državnom vlašću, tako da samo to ne znači da država vama dominira. Da li će država dominirati vama zavisit će u potpunosti od toga koliko daleko možete oblikovati način na koji se država ponaša u okvirima svoje diskrecije." (Ibid.)

• "Ako demos ili narod treba da učestvuje u vršenju kratosa ili kontrole nad vladom, i ako kontrola koju dijele treba da osigura da prisilni zakoni vlasti nisu dominirajući - odnosno nisu nametanje tuđe volje - onda ono što vrše mora uključivati kako utjecaj tako i upravljanje. Narod može imati utjecaj na vladu bez da to ostavlja ikakav naročiti trag ili obrazac na djelovanja vlade; to može biti utjecaj svojevoljan i nasumičan u svojim posljedicama kao i utjecaj vremena. Da narod ima takav utjecaj ne bi nam dao nikakav razlog da mislimo da su zakoni ili dekreti koje je vlada usvojila bili pod uvjetima koje su oni diktirali, za razliku od unajmljenog radnika koji djeluje pod uslovima koje mu diktirate [...] Da bi sistem građanske kontrole - sistem građanskog utjecaja i upravljanja - ustanovio legitimnost države postoje tri uslova koje mora ispuniti. Mora biti individualiziran, neuslovljen, i učinkovit."

Djela

• Republikanizam: Teorija slobode i vladavine (1997.)