Moral

Izvor: Wikicitati
Idi na: navigacija, traži

Citati[uredi]

  • Albert Einstein
    • "Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu."
    • "U moralnosti nema ničeg božanskog, to je posve ljudska stvar..."
  • Antoine de Rivarol
    • "Postoji samo jedan moral, kao što postoji samo jedna geometrija: te dvije riječi nemaju množinu."
  • Asim Mujkić
    • "Moralnost u jednoj zajednici etničke jednakosti je “izvanjska” jer ne proističe iz opredjeljenja slobodnih pojedinaca. Dakle, u bosanskohercegovačkom Etnopolisu moralnost ne postoji. Budući da je izvanjska, ona se referira na manifestacije mehanizama etničke posebnosti koji su kod nas gotovo isključivo religijske prirode. Tako pervertirana kao izvanjska, moralnost se sastoji u oponašanju manifestacija etničkog jedinstva i prepoznatljivosti." (Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti)
  • Emile Durkheim
    • "Moralna su pravila produkt specijalnih društvenih faktora, a svaki moralni sistem zavisi od socijalne strukture društva u kojem egzistira. Ne postoji apsolutni moral, dakle ni jedan moralni sistem koji bi bio moralan za svako društvo, a različitost morala za ovo ili ono društvo ne može se objašnjavati neznanjem ili izopačenosšću."
  • Ernest Hemingway
    • "To je moral: da ste poslije odvratni sami sebi." (Sunce se ponovo rađa)
    • "O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše."
  • Gustav Radbruch
    • "Moral, u onom smislu kako ga, recimo, opisuje etnologija, obuhvata i zablude savjesti, ali samo zato što su i one po svome smislu težile dobrome, koje su faktički promašile." (Filozofija prava)
  • Hans Kelsen
    • "Sa gledišta pozitivnog prava kao sistema važećih normi, moral kao takav ne postoji, ili, drugim riječima, moral se ne uzima uopće kao sistem važećih normi ako se pozitivno pravo smatra kao takav sistem." (Opća teorija države i prava)
  • Ismet Spahić
    • "Uspostaviti porodicu i društvo u kaljuži nemorala i razvrata, bilo javnih ili tajnih, nije moguće. Čistota morala mora postojati da bi se uspostavila porodica i održala zajednica. Oni koji žele da se širi nemoral, nastoje da izazovu nered i pad porodica, te propast društva."
  • James Rachels
    • "Moral je, ako ništa drugo, nastojanje da se razlozima upravlja svojim ponašanjem - to jeste, da se čini ono za što postoje najbolji razlozi da se čini - uz davanje jednake težine interesima svake osobe koja je pogođena našim odlukama." (Elementi moralne filozofije)
  • Jack Kemp
    • "Između stvaranja bogatstva i njegovanja osobnosti postoji prirodna veza. Materijalno bogatstvo je izgrađeno na temeljima morala – na poštivanju pravila zakona, vjere, discipline, ugovora, štednje, osobne cjelovitosti i radne etike. Zdrave obitelji koje njeguju ta uvjerenja najbogatiji su izvor snage naše kulture i nade u budućnost."
  • Joseph Raz
    • "Koji je smisao odredbi koje daju efekat moralnim obzirima ako su sudije ionako subjekti moralnosti? Smisao je u tome da takva upućivanja pomažu pravu da modulira svoje intervencije i modifikacije načina na koji moralni obziri utječu na nas [...] [S]udije su ljudi, i oni su subjekti moralnosti bez bilo kakve posebne inkorporacije morala, kao što smo i svi mi. Ono što se čini inkorporacijom su različite vrste ne-isključivanja [moralnosti]." (Incorporation by Law)
  • Kurt Baier
    • "Pravo je stvorenje autoritativnih odluka društva, to jeste, njegovih zvaničnika, njegovih zakonodavaca, i sudija. U odnosu na stvaranje i primjenu prava, međutim, članovi pravnog poretka tek su njegovi subjekti [...] Suprotno tome, moralnost društva je zajednički proizvod moralnosti njegovih pojedinačnih članova. Što se tiče njegovog sadržaja, pojedinačni članovi su njegovi zajednički stvaraoci, ne tek subjekti." (Racionalni i moralni poredak)
  • Mahatma Gandhi
    • "Jedno je u meni usadilo dubok korijen: ubjeđenje da je moral osnova svih stvari i da je istina substanca sve moralnosti. Istina je bila moj jedini cilj. Ona je svakodnevno dobijala na svom značaju, i moja predstava istine bivala je svakog dana sve šira."
  • Michael Ruse
    • "Pozicija savremenog evolucioniste, stoga, jeste da ljudi imaju svijest o moralnosti - svijest o ispravnom i pogrešnom i osjećaj dužnosti da se tako vladaju, jer takva svijet ima biološku vrijednost. Moralnost je biološka adaptacija, ništa manje nego što su ruke i noge i zubi." (Darvinistička paradigma)
  • Mustafa Cerić
    • "[N]akon genocida u Bosni, samo bosanski muslimani drugima mogu dijeliti lekciju o moralu." (Otvaranje džamije u naselju Trgovišće, 2007)
  • Richard Dawkins
    • "Ne zastupam moralnost koja se zasniva na evoluciji. Govorim o tome kako su stvari evoluirale. Ne govorim o tome kako se mi, ljudska bića, trebamo ponašati u moralnom pogledu. Ovo naglašavam zato što znam kako postoji opasnost da me pogrešno shvate oni, a njihov je broj vrlo velik, koji ne mogu razlikovati stav kojim se izlaže mišljenje o nekom predmetu i zastupanje mišljenja o tome kakav bi taj predmet trebao biti. Ja osobno mislim kako bi ljudsko društvo utemeljeno jednostavno na genskom zakonu sveopće nemilosrdne sebičnosti, bilo društvo u kojem bi život bio odvratan. Ali, na nesreću, koliko god možda žalili zbog nečega, ono zbog toga neće prestati biti takvo kakvo je. Glavni je cilj ove knjige biti zanimljivo štivo, ali želite li iz nje izvući neku pouku, čitajte je kao opomenu. Shvatite je kao opomenu, jer želite li, kao i ja, izgraditi društvo u kojem će jedinke nesebično i velikodušno surađivati kako bi postigle zajedničku sreću, onda od biološke prirode očekujte malo pomoći. Pokušajmo naučiti velikodušnost i nesebičnost, jer smo rođeni sebični. Pokušajmo shvatiti što su sve sposobni naši sebični geni, jer tada ćemo možda moći poremetiti njihove puteve — nešto o čemu niti jedna druga vrsta nije nikada sanjala." (Sebični gen)
  • Ronald Dworkin
    • "[M]oralno rezonovanje mora biti interpretativno. Naši moralni sudovi su tumačenja temeljnih moralnih koncepata, i mi ispitujemo ta tumačenja stavljajući ih u veći okvir vrijednosti da bi vidjeli da li se uklapaju sa ili su podržani od onoga što mi držimo najboljim koncepcijama drugih koncepata." (Pravda za ježeve)
    • "Predložio sam metaforu u Odjeljku 13: ljudi koji plivaju u svojim stazama i koji mogu preći u tuđe da pomognu, ali ne i da povrijede. Moralnost, široko razumljena, definira staze koje odvajaju plivače. Ona stipulira kada neko mora preći stazu da pomogne i šta predstavlja zabranjeno zlo prelaženja. Etika uređuje to kako neko mora plivati u svojoj sopstvenoj stazi da bi plivao dobro." (Ibid.)
  • Srđan Golubović
    • "Moralne dileme važan su segment umjetnosti i obaveza svakog reditelja je da se bavi time. Ja doživljavam film kao jednu, ipak, angažiranu umjetnost, i mislim da moja ostvarenja imaju jaku crtu angažiranosti. Nametanje pitanja moralnih vrijednosti je put ka rješenju krize u kojoj se nalazimo." (za Republiku)
  • Sylvie Delacroix
    • "Ako ni jedno od pravila koje čine pravni sistem nikada nije poštovano, mi ne bi govorili više o pravu. Isto se odnosi i na moral: ako ni jedno od njegovih pravila nikada ne bi imalo zahtjeve prema našem ponašanju, mi ne bi govorili o moralnosti. Suštinski dio našeg razumijevanja prava ili moralnosti sastoji se u tome što su oni normativni u smislu koji se razlikuje od puke gramatičke formulacije u obliku "treba". Pravna i moralna pravila u stvari imaju, ili barem teže da imaju, opravdane zahtjeve prema našem ponašanju ili sudovima." (Pravne norme i normativnost: esej o genealogiji)
  • Tony Honoré
    • "[N]ad širokim spektrom pitanja nema načina da se odredi ispravno djelovanje bez pravne komponente. Čak i društvo dobro namjernih anđela, koji su jedinstveno zabrinuti da čine ispravno, trebaju sistem zakona da bi znali šta je ispravno za činiti [...] [P]ravo je dio moralnosti bilo kojeg kompleksnog društva [...] Slika moralnosti kao nacrta, a prava kao strukture koja se stvara u skladu s njim ili suprotno njemu [...] vodi u zabludu. Moralnost je sličnija konturi iz koje nedostaju detalji. Zakoni, uz konvencije, popunjavaju mnoge od njih." (The Dependence of Morality on Law)
  • Wes Morriston
    • "Kada su molekule raspoređene na takav način da tvore ljudski organizam koji ima gledište iz prvog lica, osoba tako konstituisana ima posebni moralni značaj [...] To da ima materijalni um nije bitno. Ako ga to čini samosvjesnim, sposobnim za racionalno razmišljanje, i tako dalje, ne postoji razlog da se porekne da on ima moralnu vrijednost." (God and the Ontological Nature of Morality)
    • "Čak i ako sam u pravu u razmišljanju da ne moramo utemeljiti moralne vrijednosti u Bogu, možda se još može postaviti pitanje da li trebamo Boga da bi objasnili moralne dužosti. Moralne dužnosti (može se reći) moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu, te savršeno dobar Bog je jedini prikladan izvor takvih naredbi. Međutim, čini mi se da neteista koji prihvata moralni realizam nije bez odgovora u ovom trenutku. Mogu postojati opcije, od kojih ću spomenuti samo dvije. / Prva je jednostavno da se porekne da dužnosti moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu. Postoji, na kraju, dosta normativnih zakona koji ne zahtijevaju zakonodavca. Ako, na primjer, znate da su dvije izjave međusobno nekonzistentne, a također znate da je jedna od njih tačna, onda ne treba da prihvatite drugu. Niko ne misli da nam je potrebna "božanstvena naredba" da bi objasnili ovo pravilo. Ne vidim razlog zašto treba biti drugačije za moralna pravila. Ako je ovo tačno, onda je otvoren put za neteistu da kaže da su osnovne moralne dužnosti temeljne moralne činjenice i (kao moralne vrijednosti) ne zahtijevaju dalje temelje ili osnove. / Ali pretpostavite da je poželjno nešto dalje. Evo još jedne opcije. To je varijanta teorije idealnog gledatelja. Čak i ateista može konzistentno identifikovati dužnosti sa naredbama koje bi izdalo savršeno biće. To možda ne bi odgovorilo na svako pitanje koje bi željeli rješiti; ali to bi sigurno učinilo dužnošću da se ne ubija, krade ili prakticira okrutnost." (Ibid.)
  • Wilfrid Waluchow
    • "Ne bitno da li ga pripisujemo osobi, zajedici, ili možda instituciji poput organizovane religije, moral tipično uključuje spektar različitih elemenata. On će uobičajeno uključivati: (a) jedan broj dosta općenitih principa, vrijednosti i ideala - ili možda samo jedan, kao u nekim verzijama utilitarizma; (b) konkretnija pravila, principe, i maksime; i (c) mišljenja i sudove o pojedinačnim slučajevima i vrstama slučajeva. On možda čak uključuje (d) određena meta-teorijska pravila koja nam govore kako da činimo naše moralne odluke. Primjeri iz prve kategorije uključuju Millov princip štete, vrijednost autonomije, i ideale demokratije. Druga kategorija može uključivati pravilo da je pristanak subjekta nužan u bilo kakvoj naučnoj studiji u kojoj su interesi tog subjekta u pitanju, ili pravilo da se može uzdržati istina od male djece da bi ih se spasilo noćnih mora. Treća kategorija može uključivati vjerovanje da su jednospolne unije nemoralne, da homoseksualci ne trebaju imati pravo da usvajaju, ili da ženino provokativno odjevanje treba biti ublažavajući faktor u slučajevima seksualnog uznemiravanja. Što se tiče (d), dva temeljna primjera su Kantov kategorički imperativ i Hareov univerzalni preskriptivizam, koji, u svakom slučaju, ne govore nam neposredno kako da djelujemo, već ističu meta-teorijsko pravilo koje moramo slijediti u određivanju moralnih maksima ili preskripcija po kojima trebamo djelovati [...] Banalna je činjenica moralne filozofije da lična moralnost pojedinca, razumljena tako da uključuje elemente prije spomenute četiri vrste, može biti interno nedosljedna, temeljena na pogrešnim vjerovanjima i predrasudama, ili drugačije biti predmet racionalne kritike. Niko od nas ne može sve činiti ispravno. Uobičajena je činjenica da je moralna odgovornost pojedinca da istraži i uskladi svoju ličnu moralnost tako da izbjegne što više spomenutih manjkavosti koliko je moguće. To je tačno ne bitno da li je osoba u pitanju utilitarijanac ili Kantijanac, teoretičar društvenog ugovora, feminista, ili onaj koji vjeruje da moralni sudovi izražavaju poopćive preskripcije. To je čak tačno za onoga koji misli da su njegovi moralni sudovi na neki temeljan način subjektivni ili tek izražavaju držanja ili osjećanja govornika. I osoba koja promišlja na bilo koji od ta dva posljednja navedena načina prepoznat će nužnost osiguranja da se njegova subjektivna moralna vjerovanja ili nekognitivni izričaji temelje na istinskim ne-moralnim tvrdnjama i da su relativno dosljedne međusobno. Kakav god bio moralni dres osobe, novi slučajevi, ili stari slučajevi razmotreni u novom svjetlu, vode razumnog moralnog činioca da istraži elemente svoje moralnosti i uskladi ih na prikladan način. On će tipično stremiti, čineći to, da ostvari nešto poput Rawlsovskog "reflektivnog ekvilibrijuma", gdje su njegove prakse, pravila, vrijednosti, i maksime interno dosljedne jedne sa drugima, temeljeno na ispravnim vjerovanjima i valjanom zaključivanju, i u harmoniji sa njegovim "razmotrenim sudovima" o pojedinačnim slučajevima i tipovima slučajeva. Reflektivni ekvilibrijum jeste stanje na koje odgovorni moralni činilac cilja, i moralno opravdanje, kakva god da je priroda moralnosti, djelimično leži na tome kako se skup općih moralnih normi koje prihvatamo "uklapa u i organizira naše razmotrene sudove u reflektivnom ekvilibrijumu". Zadovoljavanje ovog uslova [...] jeste nužan uslov odgovornog moralnog odlučivanja [...] Naša moralna mišljenja ponekad su u sukobu sa našim istinskim moralnim privrženostima. Gledišta osoba o nekim spornim moralnim pitanjima ponekad su tek mišljenja tako razumljena, to jeste, njihova moralna mišljenja ne oslikavaju njihove istinske moralne privrženosti [...] Vjerovatno bitnije za naša razmatranja, ljudi se mogu neslagati u svojim moralnim mišljenjima, iako dijele iste moralne privrženosti, izvor zajedničkog stajališta koje često izlazi na vidjelo kao proizvod žestoke, otvorene rasprave. Oni otkrivaju da se slažu o puno više toga nego što su mislili - i da znaju više nego što su mislili da znaju." (Constitutional Morality and Bills of Rights)
    • "Postoji prirodna tendencija za mišljenjem da zajedništvo vrijednosti zahtijeva istovjetnost u smislu konkretne implementacije, u tome kako se te vrijednosti poštuju i primjenjuju [...] Kao što sam istakao iznad, a kao što su tvrdili i Aristotel, Aquinas, i Raz, moralnost [...] ne nudi uvijek potpuno određene odgovore na moralna pitanja. Ukratko, mnoge moralne norme su, barem u nekim opsegu, “pododređene”. One isključuju neke izbore, ali ostavljaju otvorenim opsege mogućnosti. Zasigurno, ponekad moralnost zaista nudi jedinstvene tačne odgovore: mučenje nevine djece za zabavu je moralno pogrešno, tačka, to jeste, ne bitno o vremenu, mjestu, i okolnostima, i bez obzira na lične i društvene preferencije i prakse. Nema mjesta za thomističku determinaciju ovdje. Ali u drugim slučajevima moralnost nije baš tako konačna. Radije, ona tek nudi “zajedničke pojmove” na temelju kojih se determinacije ili specifikacije, unutar opsega dostupnih mogućnosti, moraju napraviti. Drugim riječima, moralnost ponekad otpisuje neke izbore koji leže izvan opsega prihvatljivog, ali ne ostavlja nas sa jednim i samo jednim mogućim izborom [...] Kada prepoznamo da može postojati više od jednog legitimnog načina za priznavanje i pridržavanje relevantne moralne vrijednosti, javlja se mogućnost da različite zajednice mogu učiniti različite determinacije, a ipak to činiti u pridržavanju jednog te istog, tj, zajedničkog, skupa vrijednosti. Dokle god sve strane djeluju unutar opsega dopuštenog, kao što je određeno relevantnim vrijednostima, za sve se njih može reći da se pridržavaju skupa zajedničkih vrijednosti na kojima leži njihovo zajedničko nasljeđe." (Constitutionalism in the European Union: Pipedream or Possibility?)

Poslovice[uredi]

Wikipedia
Wikipedia na bosanskom jeziku ima članak pod nazivom: