Husein-kapetan Gradaščević

Husein-kapetan Gradaščević
jedan od najvećih bošnjačkih velikana pokretač bošnjačke revolucije i otpora prema Osmanlijama
Rođenje
31. august 1802. Gradačac, Bosna i Hercegovina
Smrt
17. august 1834. Istanbul, Turska

• "Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!" – 1831. (u razgovoru sa Osmanskim beglerbegom, kada mu je Osmanski beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će.")
• "Boga se bojim malo, Sultana nimalo, a Vezira - ko dorata svoga."

• "Otpušteni robe! Budi sretan da možeš jesti ono malo hrane što imaš pred sobom; ja sam svoje činije već izvrnuo i ne trebam tvoga posredstva kod velikoga vezira. Baš za toga cara neću da znam kod koga se ti želiš za me zauzeti. Da te dočekam, gotov sam u svako doba i na svakom mjestu; moja je sablja sjekla prije nego je tvoja kovana. Zmaj od Bosne." (odgovor na pismo turskom vazalu, odnosno novopečenom knezu mlade srpske kneževine, Milošu Obrenoviću, gdje Husein pokušava skrenuti pažnju da su Bošnjaci u Bosni autohtoni narod)

• "Pitaše tako velikoga kapetana: Svijetli Husein-beže, zašto gradiš Katolicima tolike konake, tolike čardake po Bosni tvrdom vilajetu? A odgovori im beg premudri: efendi, oni su moja braća po krvi, jeziku i povijesti!" (Sadrazam Hadžirumeli, "Povijest carstva Osmanova", Istanbul 1904.)

• "U Bosni zvono crkve nikad nije smetalo glasu mujezina."

Drugi o njemu

• Bartol Kunibert
  • "Husein kapetan imađae po gotovu 30 godina, stas mu bijaše srednji, izgled interesantan, pogled blag i sumoran, osmjeh pun držai i tuge, njegove krupne oči natkrivljivahu guste i ukrštene obrve, bjeloća njegove kože izdavaše više đurđijanski tip njegove majke no onaj ponosnoga, surovoga i poludivljeg Bošnjaka. Jedva da bi se moglo vjerovati, da se pod ovim nejakim i nježnim tjelesnim sastavom mogla skrivati ovako krepka duša, vojnički darovi, velika taština, a naročito lična hrabrost, dotjerana nekada do drskosti. Iskren i marljiv musliman, on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i propise Kurana a ni zašta na svijetu ne bi on propustio onih pet molitva dnevno, šta više, često su ga viđali kako za vrijeme razgovora okreće oči k nebu i ponavlja sasvim tiho po neku molitvu ili stihove iz Kurana, i protiv općeg običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića zabranjenih zakonima islamizma." (iz zabilješki Husein-begovog doktora Bartola Kuniberta.[1])

• Hašim Muharemović

"Pade vila sa Gradačca grada

pod bedeme pašli Carigrada,

zakliktala usred bijela dana

na mezaru Husein kapetana. (odlomak iz pjesme "Pade vila sa Gradačca grada")

• Husein Kavazović
  • "Neka nam uzori, nakon vjerovjesnika Muhammeda, a.s., budu Husein-kapetan Gradaščević, Safvet-beg Bašagić, reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević, Mehmed-ef. Handžić, Husein-ef. Đozo, dr. Ahmed Smajlović, Alija Izetbegović i brojni drugi, znani i neznani, koji su hrabro, pouzdano i dostojanstveno gradili našu slobodu." (27. septembra 2022., povodom 110. godišnjice Udruženja ilmijje IZ, [2])

• Josip Pejaković
  • "Sasvim je to bilo slučajno. Počeo sam da tražim kroz historiju nekoga ko bi me impresionirao ili neko ko bi mi ponudio neko rješenje. Jer ništa se ne dešava u svijetu što se ranije nije dešavalo. Nisam okrenuo ni 100 godina, a već sam našao čovjeka koji je ključ današnjih problema u BiH - Husein-kapetan Gradaščević, ali je i on kao i ja loše predstavljen. Njegova djela su ključ rješenja. On je postao kapetan u 19 godini a već sa 23 godine je zajedno sa fra Ilijom Starčevićem u selu Tolisa kod Orašja, izgradio najveći školski centar za kršćane koji će kasnije izroditi u najljepši samostan, franjevački. Na zamolbu pravoslavnih kršćana iz sela Obudovac kod Brčkog, pomogao je da naprave istu takvu bogomolju. Interesantno, ta oba zdanja su bila ista, fizički ista, samo što je na jednoj bio krst, a na drugoj križ. Naravno, napravio je i najljepšu džamiju, Husejniju, u Gradačcu. Sa 23 godine je prepoznao budućnost BiH u njenim razlikama. Zahvaljujući tim njegovim djelima, kršćani su ga obožavali. Kako to lijepo zvuči, katolici i pravoslavci obožavaju muslimana, a to je bilo 1823. godine. On se borio protiv Turaka, ne zbog toga što su mu povrijeđena prava, već zato što su mu ubili brata Murata-kapetana Gradašćevića na Kuli travničkoj. Ja to znam zato što sam iz Travnika." (o Husein-kapetanu za N1 Pressing, 27.12.2017.godine)